Vrijeme je da dodamo jo\u0161 svje\u0107ica na ro\u0111endansku tortu \u017eivota na Zemlji \u2013 njih oko 150 milijuna, da budemo to\u010dni.<\/p>\n
Stijene u sjevernoj Kanadi skrivaju tragove da je \u017eivot radio svoje prije 3,95 milijardi godina, \u0161to postavlja novi fosilni rekord i pokazuje da je biologija bila u jo\u0161 ve\u0107oj strci da zapo\u010dne \u017eivot na Zemlji nego \u0161to se to prethodno mislilo.<\/p>\n
Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Tokiju do\u0161li su do ovog otkri\u0107a analiziraju\u0107i sastav ugljikovih izotopa u sedimentnim stijenama u regiji Labrador na sjeveroistoku Kanade.<\/p>\n
Tip stijena koji su analizirali datira u eru povijesti Zemlje koja se naziva eoarhaik, prije izme\u0111u 4 i 3,6 milijardi godina kada je kora jo\u0161 bila novitet i atmosfera je bila te\u0161ka i relativno slobodna od kisika.<\/p>\n
Kako biste mogli i pretpostaviti, ne postoji mnogo mjesta na povr\u0161ini planeta na kojoj se mogu na\u0107i stijene i kamenje iz eoarhaika. Ve\u0107ina je otopljena do neprepoznatljivosti, neke su se stijene povukle natrag u pla\u0161t, ili su se pretvorile u prah.<\/p>\n
Od onih koje su preostale, nekolicina predstavlja dobre kandidate za pronalazak znakova drevne kemije na djelu.<\/p>\n
Jedna iznimka ovog pravila je linija stijena na Grenlandu koja se naziva pojas Isua. Uzorci ovog kamenog pojasa upu\u0107uju na kemijski potpis \u017eivota prije najmanje 3,7 milijardi godina.<\/p>\n
Problem je \u0161to isti tragovi nisu otkriveni u stijenama na sli\u010dnim mjestima gdje kamenje potje\u010de iz eoarhaika.<\/p>\n
Za razliku od zuba dinosaura ili otisaka drevnog li\u0161\u0107a, drevni \u017eivot ne ostavlja puno detalja koji bi ozna\u010dili njegovu prisutnost. Ne govorimo o otiscima u mulju ili obrisima primitivnih bakterija.<\/p>\n
Umjesto toga, ovi otisci rane biokemije nalaze se u obliku grafita i karbonata.<\/p>\n
Grijanjem materijala i analizom ugljikovih izotopa, znanstvenici su mogli otkriti da li je materijal biogenski \u2013 pa je on prezentacija fosilnih ostataka ranih stanica \u2013 ili je rezultat nekih geokemijskih procesa.<\/p>\n
Otkri\u0107e biogenskog grafita u nekim drevnim stijenama, ali ne i drugim, bio je razlog za pauzu.<\/p>\n
Sre\u0107om, sada se mo\u017eemo vratiti na slu\u010daj, jer su znanstvenici prona\u0161li da je grafit iz 54 metasedimentnih kanadskih uzoraka iz istog perioda i uistinu jest proizvod \u017eivih sustava.<\/p>\n
Ne samo to \u2013 stijene koje su prona\u0161li starije su od onih iz pojasa Isua za 150 milijuna godina, \u0161to sugerira da je \u017eivot bio okupiran razmje\u0161tanjem atoma ugljika tek pola milijarde godina nakon \u0161to je Zemlja poprimila svoj oblik.<\/p>\n
Znanstvenici su pozorno ispitali konzistenciju izme\u0111u temperatura kristalizacije grafita i temperatura koje su grijale sedimentne stijene, te su isklju\u010dili mogu\u0107nost zaga\u0111enja u nekom kasnijem razdoblju.<\/p>\n
Obzirom da su \u201eostaci\u201c tek ne\u0161to vi\u0161e od kemijskih sjena grafita i karbonata, ne govore nam mnogo o prirodi organizama kojima su pripadali. Bar ne sami po sebi.<\/p>\n
No, uklapaju se u ve\u0107u sliku koja obja\u0161njava kako je \u017eivot mogao evoluirati na ovom podru\u010du, i sugeriraju da nepovoljni uvjeti na novoro\u0111enom planetu nisu puno omeli mar\u0161 \u017eivota.<\/p>\n
To se dobro povezuje i s na\u0161om potragom za \u017eivim sustavima na drugim tijelima u Sun\u010devom sustavu i dalje.<\/p>\n
Kako funkcionira drevni \u017eivot na Zemlji i drugdje, i dalje je zbunjuju\u0107 misterij.<\/p>\n
Jedna teorija tvrdi da je \u017eivot po\u010deo s natjecateljskim dijelovima RNK koji su se presavijali i rekombinirali dok se neki d\u017eepovi juhe nukleinskih kiselina nisu pogodili s drugim korisnim kemijskim procesima.<\/p>\n
Drugi misle da su procesi nalik metaboli\u010dkima zapo\u010deli vrlo rano u povijesti Zemlje, i kasnije replicirali zdru\u017eene nukleinske kiseline.<\/p>\n
Ranije ove godine, australski znanstvenici prona\u0161li su tragove \u017eivota u drevnim termalnim izvorima koji datiraju 3,48 milijardi godina u pro\u0161lost, i otvaraju pitanje o tome je li \u017eivot mogao imati svoje po\u010detke u manje oceanskim sredinama.<\/p>\n
Mogu\u0107e je i da je dana\u0161nja biosfera zakora\u010dila u postojanje nakon niza izumiranja i brzih ponovnih po\u010detaka.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de svih pitanja koja ostaju neodgovorena, mo\u017eemo biti prili\u010dno sigurni da je kemija \u017eivota utjecala na razvoj planeta prakti\u010dno od samih po\u010detaka.<\/p>\n
\u017divot me\u0111u zvijezdama \u010dini se vjerojatnijim nego ikad.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu Nature.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vrijeme je da dodamo jo\u0161 svje\u0107ica na ro\u0111endansku tortu \u017eivota na Zemlji \u2013 njih oko 150 milijuna, da budemo to\u010dni. Stijene u sjevernoj Kanadi skrivaju tragove da je \u017eivot radio svoje prije 3,95 milijardi godina, \u0161to postavlja novi fosilni rekord i pokazuje da je biologija bila u jo\u0161 ve\u0107oj strci da zapo\u010dne \u017eivot na Zemlji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[18329,19466,18030],"class_list":["post-21042050","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-porijeklo-zivota","tag-razvoj-zivota-na-zemlji","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042050"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042050\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}