{"id":21042123,"date":"2017-10-01T13:00:28","date_gmt":"2017-10-01T11:00:28","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042123"},"modified":"2017-10-01T13:08:59","modified_gmt":"2017-10-01T11:08:59","slug":"8-mitova-o-seceru-u-koje-morate-prestati-vjerovati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/8-mitova-o-seceru-u-koje-morate-prestati-vjerovati\/","title":{"rendered":"8 mitova o \u0161e\u0107eru u koje morate prestati vjerovati"},"content":{"rendered":"<p>Vidjeli smo alarmantne dokumentarce, slu\u0161ali predavanja o zdravlju, i gledali kako brojke pretilosti stabilno rastu zabrinjavaju\u0107om brzinom. \u0160e\u0107er je neprijatelj, zar ne?<\/p>\n<p>Dok je konzumacija \u0161e\u0107era u velikim koli\u010dinama izravno povezana s pretilosti i uzro\u010dnik je brojnih problema vezanih uz srce i jetru, postoje brojni mitovi koji \u0161ire dezinformacije zbog kojih konzumacija \u0161e\u0107era u umjerenim koli\u010dinama zvu\u010di gore ne\u0161to \u0161to zaista jest.<\/p>\n<p>Na kraju krajeva, \u0161e\u0107er nam je potreban za \u017eivot.<\/p>\n<p>\u201eSvi trebamo \u0161e\u0107er \u2013 to je osnovni gra\u0111evni materijal koji pogoni na\u0161a tijela i zapravo je nu\u017ean\u201c, rekla je Jennifer Haythe, kardiologinja u Prezbiteranskoj bolnici Columbia u New Yorku.<\/p>\n<p>\u201eNo, radije bih da moji pacijenti jednu vi\u0161e vo\u0107a, povr\u0107a i proteina, zbog svih tih previ\u0161e procesiranih sastojaka koji obilje\u017eavaju hranu punu \u0161e\u0107era.\u201c<\/p>\n<p>Nastavite \u010ditati kako biste otkrili istinu iza nekih od naj\u010de\u0161\u0107ih mitova o \u0161e\u0107eru.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21042125\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/10\/sugar-1692214_1920.jpg\" alt=\"\" width=\"1614\" height=\"1080\" \/><\/p>\n<p><strong>MIT: Neke vrste \u0161e\u0107era bolje su od drugih<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Sve \u201evrste\u201c \u0161e\u0107era imaju isti utjecaj na tijelo.<\/p>\n<p>\u201eTu je ta ideja da postoji vi\u0161e vrsta \u0161e\u0107era, ali to je mit\u201c, rekla je Haythe. \u201eSme\u0111i \u0161e\u0107er, bijeli \u0161e\u0107er, med&#8230; sve se to u kona\u010dnici razbije u istu stvar: glukozu. Svi oblici \u0161e\u0107era su ugljikohidrati koji se mogu koristiti kao glukoza.\u201c<\/p>\n<p><strong>MIT: \u0160e\u0107er izaziva hiperaktivnost kod djece<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Takav efekt \u0161e\u0107era ne postoji.<\/p>\n<p>\u201ePomisao da \u0161e\u0107er izaziva hiperaktivnost kod djece jedan je od najsmje\u0161nijih mitova o \u0161e\u0107eru koji postoje\u201c, rekla je Haythe.<br \/>\nRazna znanstvena istra\u017eivanja tijekom godina odredila su da zapravo ne postoji nikakva izravna veza izme\u0111u konzumacije \u0161e\u0107era i hiperaktivnosti.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dni istra\u017eiva\u010dki rad koji je objavio Mark Wolraich, \u0161ef Razvojne i bihevioralne pedijatrije pri Centru za zdravstvene studije na Sveu\u010dili\u0161tu Oklahoma, donio je zaklju\u010dak da \u201enema dokaza o utjecaju \u0161e\u0107era na pona\u0161anje kod djece\u201c.<\/p>\n<p><strong>MIT: \u0160e\u0107er stvara ovisnost kao i te\u0161ke droge<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Ne postoji uvjerljiv dokaz da \u0161e\u0107er stvara ovisnost.<\/p>\n<p>\u201eNe postoji dokaz da \u0161e\u0107er mo\u017ee imati ulogu droge koja omogu\u0107ava bijeg od stvarnosti\u201c, rekla je Haythe. \u201eNe mo\u017eete se &#8216;napu\u0161iti&#8217; od \u0161e\u0107era, i ne postoji uvjerljiv dokaz da \u0161e\u0107er stvara ovisnost.\u201c<\/p>\n<p>Postoji vi\u0161e sukobljenih istra\u017eivanja koji se bave temom ovisnosti o \u0161e\u0107eru. Jedna francuska studija objavljena 2013. godine povezuje \u017eelju za slatkim s \u201enagradnim\u201c centrom u na\u0161em mozgu na kojeg utje\u010du droge. Studija je zaklju\u010dila da bi \u0161e\u0107er mogao stvarati ve\u0107u ovisnost od kokaina.<\/p>\n<p>Ali drugi doktori i znanstvenici odbijaju zaklju\u010dak ove studije, i tvrde da se ovisni\u010dko pona\u0161anje koje je zapa\u017eeno kod glodavaca mo\u017ee primijetiti samo kada \u017eivotinje jedinu \u0161e\u0107er u odre\u0111enom vremenskom okviru svaki dan. Kada je testnim subjektima dopu\u0161teno da jedu \u0161e\u0107er kad god \u017eele \u2013 poput ljudi \u2013 ovisni\u010dka svojstva nestaju.<\/p>\n<p><strong>MIT: Konzumacija pretjeranih koli\u010dina \u0161e\u0107era uzrokuje dijabetes<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Oba tipa dijabetesa uzrokovana su mje\u0161avinom genetike i faktora okoline, i sama konzumacija \u0161e\u0107era ne mo\u017ee ih izravno izazvati.<\/p>\n<p>\u201eKonzumacija \u0161e\u0107era ne uzrokuje dijabetes; to je komplicirani problem koji uklju\u010duje va\u0161u gu\u0161tera\u0107u i metabolizam\u201c, rekla je Haythe. \u201eAko imate dijabetes, ne proizvodite dovoljno inzulina. Inzulin poma\u017ee da glukoza u\u0111e u krvotok i jetru kao korisna energija.\u201c<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21042126\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/10\/waffle-heart-2697904_1920.jpg\" alt=\"\" width=\"1913\" height=\"1080\" \/><\/p>\n<p>Vjerojatne je da \u0107ete razviti dijabetes ako imate prekomjernu te\u017einu ili ste pretili, zato \u0161to vi\u0161ak masti mo\u017ee dovesti do inzulinske rezistencije, pi\u0161e Nacionalni institut za dijabetes i probavne i bubre\u017ene bolesti. Zbog ovog prehrana bogata \u0161e\u0107erom je neizravni, a ne izravni uzrok dijabetesa tipa 2.<\/p>\n<p><strong>MIT: Umjetni zasla\u0111iva\u010di bolji su od \u0161e\u0107era<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Neki umjetni zasla\u0111iva\u010di mogu biti jednako \u0161tetni za tijelo kao \u0161e\u0107er.<\/p>\n<p>Iako neki umjetni zasla\u0111iva\u010di poput Stevije, Truvije i aspartame (u dijetalnim sokovima) imaju manje kalorija nego njihovi \u0161e\u0107erni duplikati, istra\u017eivanje je pokazalo da su sudionici koji piju dijetalne sokove dvostruko vjerojatnije pretili od onih koji ih ne piju.<\/p>\n<p>Studija objavljena u \u010dasopisu <em>National Library of Medicine<\/em> prona\u0161la je da saharin \u2013 umjetni zasla\u0111iva\u010d \u2013 izaziva ve\u0107u ovisnost od kokaina. Druga studija, koju je objavila Ameri\u010dka asocijacija za dijabetes, otkrila je da oni koji piju dijetalne sokove imaju za 67 posto ve\u0107u vjerojatnost razvijanja dijabetesa od onih koji ne piju takve sokove.<\/p>\n<p><strong>MIT: \u0160e\u0107er uzrokuje karijes<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Karijes zapravo uzrokuju kisele hrane i napitci koji tro\u0161e caklinu sa zuba.<\/p>\n<p>\u201e\u0160e\u0107er nije uzrok raspadanja zuba; kriva je kiselina\u201c, rekao je Mark Burhenne s online zajednice \u201eAsk a Dentist\u201c (Pitaj zubara).<\/p>\n<p>\u201eHrana koja najvi\u0161e uzrokuje karijes su krekeri i kruh, ne slatki\u0161i. Kada jedete ne\u0161to \u0161e\u0107erno, bakterije koje \u017eive u ustima tako\u0111er konzumiraju taj \u0161e\u0107er. Otpad koji proizvode bakterije je kiselina, tako da nakon \u0161to objeduju, izlu\u010duju kiselinu&#8230; Kiselina dekalcifira ili demineralizira zubnu caklinu otkidaju\u0107i od njene strukture, i pokre\u0107e se raspadanje.\u201c<\/p>\n<p><strong>MIT: Trebali biste eliminirati sav \u0161e\u0107er iz prehrane<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: Ljudi trebaju glukozu da bi pre\u017eivjeli.<\/p>\n<p>Naravno, previ\u0161e \u0161e\u0107era mo\u017ee dovesti do problema o kojima smo gore pisali, poput dobivanja te\u017eine i dugoro\u010dnih zdravstvenih problema. Ali, glukoza je neophodna na\u0161em tijelu.<\/p>\n<p>\u201eOva ideja da je \u0161e\u0107er inherentno lo\u0161 za vas je mit\u201c, rekla je Haythe. \u201eSvi trebamo \u0161e\u0107er; to je osnovni materijal koji pokre\u0107e na\u0161e tijelo. Nu\u017ean je za pre\u017eivljavanje.\u201c<\/p>\n<p>Ali ova perspektiva osporavana je vi\u0161e puta u medicinskoj zajednici. Utjecajan rad Roberta Lustiga iz 2015. godine, znanstvenika koji je svoju karijeru slavno posvetio razbijanju mita \u201emast je zla\u201c \u2013 donio je zaklju\u010dak iz nisa studija da je \u201e\u0161e\u0107er toksi\u010dan\u201c u bilo kojem obliku, neovisno o kalorijama ili te\u017eini.<\/p>\n<p>S tim re\u010denim, odstraniti sav \u0161e\u0107er iz prehrane bilo bi gotovo nemogu\u0107e. Vo\u0107e, krumpiri i druga hrana bogata \u0161krobom imaju visoke glikemijske indekse, pa biste trebali eliminirati svu tu hranu kako bi se eliminirala konzumacija \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p><strong>MIT: \u0160e\u0107er je korijen svih va\u0161ih zdravstvenih problema<\/strong><br \/>\n\u010cINJENICA: \u0160e\u0107er je rijetko razlog pretilosti i sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<p>Nema sumnje da je \u0161e\u0107er odgovoran faktor kod pretilosti. Ali to nije jedina stvar koju trebate razmotriti kada poku\u0161avate voditi zdraviji \u017eivot.<\/p>\n<p>\u201eHrana bogata \u0161e\u0107erom ima mnogo kalorija, i njih je obi\u010dno te\u0161ko obraditi\u201c, rekla je Haythe. \u201eJednostavno je \u2013 ako jedete puno kalorija, dobit \u0107ete na te\u017eini i postati nezdravi.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vidjeli smo alarmantne dokumentarce, slu\u0161ali predavanja o zdravlju, i gledali kako brojke pretilosti stabilno rastu zabrinjavaju\u0107om brzinom. \u0160e\u0107er je neprijatelj, zar ne? Dok je konzumacija \u0161e\u0107era u velikim koli\u010dinama izravno povezana s pretilosti i uzro\u010dnik je brojnih problema vezanih uz srce i jetru, postoje brojni mitovi koji \u0161ire dezinformacije zbog kojih konzumacija \u0161e\u0107era u umjerenim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[16612,18227,18498,16676,17022,16823,18517],"class_list":["post-21042123","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-dijabetes","tag-glukoza","tag-prehrana","tag-pretilost","tag-secer","tag-srce","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042123"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042123\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}