{"id":21042168,"date":"2017-10-02T13:24:31","date_gmt":"2017-10-02T11:24:31","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042168"},"modified":"2017-10-06T15:46:51","modified_gmt":"2017-10-06T13:46:51","slug":"geolozi-proucavaju-isusivanje-sredozemnog-mora-koje-se-dogodilo-prije-596-milijuna-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/geolozi-proucavaju-isusivanje-sredozemnog-mora-koje-se-dogodilo-prije-596-milijuna-godina\/","title":{"rendered":"Geolozi prou\u010davaju isu\u0161ivanje Sredozemnog mora koje se dogodilo prije 5,96 milijuna godina"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 znamo da klimatske promjene utje\u010du na Zemljine procese poput erozije i fluktuacija razine mora. Ali imaju li zauzvrat i povr\u0161inski procesi utjecaja na vulkansku aktivnost? Ovo je pitanje koje su postavili geolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta u \u017denevi i njihovi me\u0111unarodni suradnici. Znanstvenici su analizirali vulkanske podatke iz mesinske krize saliniteta (MKS) u Sredozemnom moru, kada su Gibraltarska vrata bila blokirana i Sredozemno more je privremeno bilo izolirano od Atlantskog oceana. Nakon \u0161to su promotrili o\u0161tro pove\u0107enje vulkanske aktivnosti tijekom ovog perioda, i nakon \u0161to su testirali razne scenarije, geolozi su zaklju\u010dili da se pove\u0107anje magmatske aktivnosti mo\u017ee objasniti gotovo potpunim isu\u0161enjem Sredozemnog mora. Ovi rezultati, objavljeni u \u010dasopisu Nature Geoscience<\/em>, otkrivaju utjecaj povr\u0161inskih procesa, koje ve\u0107inom kontrolira klima, ili vulkanska aktivnost.<\/p>\n

Poznato je da su Gibraltarska vrata privremeno bila zatvorena tijekom perioda mesina (to\u010dnije, prije 5,96 do 5,33 milijuna godina) i da je Sredozemno more bilo izolirano od Atlantskog oceana. Zapravo, jo\u0161 1970-ih znanstvenici su prona\u0161li slojeve soli debele nekoliko metara na morskom dnu. Jedino obja\u0161njenje je da je postojala vrlo ograni\u010denna veza izme\u0111u Sredozemnog mora i Atlantika. Znanstvenici su otkrili ogromne podvodne kanjone koji datiraju u isti period, koje su izdubile rijeke koje teku preko zemlje koja je sad potopljena, \u0161to predla\u017ee da su razine mora u to vrijeme bile puno ni\u017ee. Ovo tako\u0111er upu\u0107uje na masivno isu\u0161enje Sredozemnog mora s ogromnim geografskim i klimatskim poreme\u0107ajima preko \u010ditavog bazena. Ova hipoteza, me\u0111utim, nastavlja biti izvorom rasprave.<\/p>\n

Neovisno o tome, tim kojeg su vodili geolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta u \u017denevi ponudio je nove dokaze isu\u0161enja Sredozemnog mora i utjecaja povr\u0161inskih procesa na magmatsku aktivnost. \u201eShva\u0107amo da ono \u0161to se doga\u0111a na povr\u0161ini Zemlje, poput iznenadnog pada razine mora, djeluje na promjenu tlaka u dubinama i ima utjecaja na proizvodnju magme\u201c, rekao je Pietro Sternai, znanstvenik s Odjela za znanosti Zemlje na Fakultetu znanosti pri Sveu\u010dili\u0161tu u \u017denevi. Obzirom da je kriza soli proizvela ovakve promjene u tlaku, geolozi koji rade na hipotezi isu\u0161ivanja Sredozemnog mora prou\u010davali su i promjene u vulkanskoj aktivnosti tijekom ovog perioda.<\/p>\n

\"\"

Bijela linija predstavlja sada\u0161nju obalu Sredozemlja, plava podru\u010dja pokazuju podmorsko podru\u010dje u slu\u010daju dvokilometarskog pada razine Sredozemnog mora kako je bilo tijekom mesinske salinitetske krize, a crveni krugovi ukazuju na lokacije vulkanskih provincija \u010dija se aktivnost pove\u0107ala tijekom mesina (veli\u010dina kruga proporcionalna je pro\u0161irenju aktivnosti). Foto: UNIGE<\/p><\/div>\n

Kada vulkan eruptira, magma se hladi na povr\u0161ini Zemlje i minerali kristaliziraju. Na temelju ovih tihih svjedoka vulkanske aktivnosti, znanstvenici su uspjeli utvrditi da je izme\u0111u 5,9 i 5,3 milijuna godina na podru\u010dju Sredozemlja bilo 13 erupcija. Ovo je dvostruko vi\u0161e od prosje\u010dne aktivnosti, koja iznosti oko 4,5 erupcija tijekom du\u017eeg vremenskog perioda koji obuhva\u0107a salinitetsku krizu. Za\u0161to su brojke tako visoke? \u201eJedino logi\u010dno obja\u0161njenje\u201c, predlo\u017eio je Sternai, \u201ele\u017ei u hipotezi da je more presu\u0161ilo, obzirom da je jedino taj doga\u0111aj dovoljno mo\u0107an da promijeni Zemljin tlak i proizvodnju magme na podru\u010dju \u010ditavog Sredozemnog mora.\u201c<\/p>\n

Geolozi su koristili numeri\u010dke modele kako bi testirali hipotezu da se Sredozemno more isu\u0161ilo. Reproducirali su povijest punjenja i pra\u017enjenja te\u017eine vode i sedimenata u Sredozemnom moru dok se su\u0161ilo. Zatim su izra\u010dunali promjene u pritisku na dubini i utjecaju na proizvodnju magme.<\/p>\n

Ispitana su dva scenarija: prvi je uzeo u obzir salinitetsku krizu s drasti\u010dnim smanjenjem razine mora, a drugi je isklju\u010dio pad razine mora. \u201eSimulacije su pokazale da je jedino \u0161to bi objasnilo dokazano pove\u0107anje vulkanske aktivnosti zapravo pad razine (a time i te\u017eine) Sredozemnog mora za otprilike dva kilometra\u201c, objasnio je Sternai. \u201eOstavljam vam da zamislite kako je izgledao krajolik.\u201c
\nKako bi pru\u017eili daljnje dokaze isu\u0161enja Sredozemnog mora, znanstvenici su demonstriralii utjecaj klimatskih promjena na duboku Zemlju. Klimatske promjene utje\u010du na proizvodnju magme, osobito putem utjecaja na eroziju i hidrologiju, koji modificiraju pritisak izvr\u0161en na povr\u0161inu Zemlje u dubljim slojevima. Iako smo i prije znali za utjecaj vulkanizma na klimu, rezultati prdstavljeni u studiji otkrili su da je mogu\u0107e i suprotno. \u201eOvaj pionirski rad otvara nove perspektive za interdisciplinarna istra\u017eivanja spoja solidne Zemlje i teku\u0107e Zemlje, i \u2013 primjerice \u2013 uklju\u010duje perspektive vulkanologa, geomorfologa i klimatologa\u201c, zaklju\u010dio je Sternai.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 znamo da klimatske promjene utje\u010du na Zemljine procese poput erozije i fluktuacija razine mora. Ali imaju li zauzvrat i povr\u0161inski procesi utjecaja na vulkansku aktivnost? Ovo je pitanje koje su postavili geolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta u \u017denevi i njihovi me\u0111unarodni suradnici. Znanstvenici su analizirali vulkanske podatke iz mesinske krize saliniteta (MKS) u Sredozemnom moru, kada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16819,18980],"class_list":["post-21042168","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-vulkan","tag-vulkanizam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042168\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}