{"id":21042216,"date":"2017-10-04T16:44:20","date_gmt":"2017-10-04T14:44:20","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042216"},"modified":"2020-10-15T14:47:26","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:26","slug":"dobitnici-nobelove-nagrade-za-kemiju-nagradeni-su-za-rad-koji-je-postigao-nevjerojatno-visoko-rezoluciju-u-mikroskopiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dobitnici-nobelove-nagrade-za-kemiju-nagradeni-su-za-rad-koji-je-postigao-nevjerojatno-visoko-rezoluciju-u-mikroskopiji\/","title":{"rendered":"Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju nagra\u0111eni su za rad koji je postigao nevjerojatno visoko rezoluciju u mikroskopiji"},"content":{"rendered":"<p>Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za \u201erazvoj krio-elektronske mirkoskopije za odre\u0111ivanje visokorezolutne strukture biomolekula u otopini\u201c, priop\u0107io je Nobelov odbor u srijedu.<\/p>\n<p>Krioelektronska mikroskopija je \u201ehladna metoda snimanja materijala \u017eivota\u201c, rekao je \u010dlan Nobelovog odbora G\u00f6ran K. Hansson iz Stockholma. Ovaj razvoj omogu\u0107ava znanstvenicima vizualizaciju proteina i drugih biolo\u0161kih molekula na atomskoj razini.<\/p>\n<p>Dubochet, \u0161vicarski gra\u0111anin, profesor je na Sveu\u010dili\u0161tu u Lausanni u \u0160vicarskoj. Joachim Frank, ro\u0111en u Njema\u010dkoj, profesor je na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia u New Yorku. Richard Henderson je iz \u0160kotske i zaposlen je na Sveu\u010dili\u0161tu Cambridge u Britaniji.<\/p>\n<p>Znanstvenici moraju odr\u017eati molekule na mjestu kako bi okinuli slike u ultra visokoj rezoluciji. Druge mikroskopske tehnike, poput rendgenske kristalografije, puno su rigidnije od krioelektronske mikroskopije.<\/p>\n<div id=\"attachment_21042217\" style=\"width: 1034px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21042217\" class=\"wp-image-21042217 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/10\/nobel-prize-in-chemistry-2017_1024.jpg\" alt=\"\" width=\"1024\" height=\"415\" \/><p id=\"caption-attachment-21042217\" class=\"wp-caption-text\">Foto: <a href=\"https:\/\/twitter.com\/NobelPrize\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Twitter ra\u010dun Nobelove nagrade\u00a0<\/a><\/p><\/div>\n<p>Biokemi\u010dar Peter Brzezinski sa Sveu\u010dili\u0161ta Stockholm rekao je u srijedu da budu\u0107nost krioelektronskog snimanja ne\u0107e samo okidati \u201ezamrznute\u201c slike nego \u0107e bilje\u017eiti molekule u pokretu, snimaju\u0107i filmove koji \u0107e osvijetliti svijet na atomskoj razini.<\/p>\n<p>\u0160vedska Kraljevska akademija znanosti dodijelila je 109 nagrada u podru\u010dju kemije. Jacobus Henricus van&#8217;t Hoff, pionir fizi\u010dke kemije, dobio je inauguralnu nagradu 1901. godine.<\/p>\n<p>Pro\u0161le godine je Nobelov odbor prepoznato tri kemi\u010dara koji su napravili prave mikro strojeve: s motorima veli\u010dine tek nekoliko molekula. Znanstvenici su poni\u0161tili molekularni ekvilibrij kako bi dizajnirali oblike koji se pokre\u0107u na zahtjev, poput mikroskopskih kota\u010da.<\/p>\n<p>Za ovogodi\u0161nju dodjelu nagrada, neki prognosti\u010dari Nobela upu\u0107ivali su na Johna B. Goodenougha (94) koji je izumio litij-ionsku bateriju.<\/p>\n<p>Sustav ure\u0111ivanja gena CRISPR-Cas9 tako\u0111er se \u010desto spominjao kao kandidat tijekom sezone dodjele Nobelovih nagrada.<\/p>\n<p>Mikrobi su razvili CRISPR kako bi branili od virusa. Znanstvenici su rukovali CRISPR-om kao alatom za oblikovanje gena organizama, demonstriraju\u0107i ne\u0161to \u0161to bi neki znanstvenici nazvali potencijalom vrijednim Nobela.<\/p>\n<p>U jednoj nedavnoj studiji biolozi su uzgajali leptire s \u010dudnim novim bojama na krilima. Drugi su kreirali prve mrave mutante.<\/p>\n<p>Geneti\u010dari su implantirali crno-bijeli film u bakteriju <em>E. coli<\/em> slu\u017ee\u0107i se CRISPR-om kako bi pohranili piksele kao komadi\u0107e DNK.<\/p>\n<p>No prepirka oko toga tko bi trebao biti kreditiran za rad \u2013 spor oko patenta u kojemu su suprotstavljeni s jedne strane MIT i Institut Broad pri Harvardu a s druge Sveu\u010dili\u0161te u Kaliforniji u Berkleyju \u2013 mogla je utjecati na to da CRISPR ne dobije Nobela, jer je odbor ograni\u010den pravilom po kojemu maksimalno tri dobitnika mogu podijeliti nagradu.<\/p>\n<p>Nobelova nagrada za knji\u017eevnost dodijelit \u0107e se u \u010detvrtak, a u petak \u0107e biti objavljeni dobitnici Nobelove nagrade za mir. Nagrada za ekonomiju, koja nije postojala u originalnom planu nego se provodi u sje\u0107anje na Alfreda Nobela, bit \u0107e objavljena u ponedjeljak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za \u201erazvoj krio-elektronske mirkoskopije za odre\u0111ivanje visokorezolutne strukture biomolekula u otopini\u201c, priop\u0107io je Nobelov odbor u srijedu. Krioelektronska mikroskopija je \u201ehladna metoda snimanja materijala \u017eivota\u201c, rekao je \u010dlan Nobelovog odbora G\u00f6ran K. Hansson iz Stockholma. Ovaj razvoj omogu\u0107ava znanstvenicima vizualizaciju proteina i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16673,19197,17027,17100,17720],"class_list":["post-21042216","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kemija","tag-atom","tag-kemija","tag-mikroskop","tag-molekula","tag-nobelova-nagrada"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042216"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042216\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}