Ljudske \u017eenke obi\u010dno prolaze kroz menopauzu izme\u0111u 45. i 55. godine \u017eivota, odnosno kroz niz hormonalnih promjena zbog kojih vi\u0161e nisu u mogu\u0107nosti za\u010deti. No, one nisu jedine u \u017eivotinjskom carstvu koje \u017eive i nakon svojih reproduktivnih godina.<\/p>\n
Znanstvenici ve\u0107 dugo znaju da su plodnost i reproduktivni uspjeh \u017eivotinja u polaganom padu tijekom \u017eivotnog vijeka \u2013 fenomen poznat pod nazivom reproduktivno starenje. No, u najve\u0107em dijelu, reprodukcija kod \u017eivotinja nastavlja se do stare dobi, pa \u010dak i tik do smrti, iako uz smanjen kapacitet.<\/p>\n
U posljednjim pregledima primatskih vrsta znanstvenici su otkrili da su ljudi jedini primati koji ne umru unutar nekoliko godina \u201eprekida plodnosti\u201c. Ovo je to\u010dno \u010dak i kad se iz jednad\u017ebe oduzmu moderna medicina i zdravstvo, jer je studija uklju\u010dila podatke lova\u010dko-sakuplja\u010dkog plemena !Kung u pustinji Kalahari.<\/p>\n
U posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, me\u0111utim, brojne studije su ustvrdile kako menopauza ili \u201epost-reproduktivni \u017eivotni vijek\u201c \u2013 fraza koja se naj\u010de\u0161\u0107e odnosi na doba posljednje reprodukcije, s obzirom na to da je promjene u ovulaciji i hormonima povezanima s menopauzom te\u0161ko mjeriti u divljim \u017eivotinjskim populacijama \u2013 doga\u0111a kod \u0161irokog raspona vrsta. Gupiji, primjerice, prolate kroz riblju verziju menopauze, sude\u0107i po jednoj studiji koja je otkrila da ribe provode u prosjeku 13,6 posto svog potpunog \u017eivotnog vijeka u post-reproduktivnoj fazi.<\/p>\n
\u010cak \u0161tovi\u0161e, takva \u201emenopauza\u201c prili\u010dno je u\u010destala kod riba, ptica, sisavaca i beskralje\u0161njaka, pi\u0161e u pregledu teme objavljenom 2015. godine u \u010dasopisu Trends in Ecology & Evolution<\/em>. No, postoji upozorenje koje ide uz ovu izjavu: za veliku ve\u0107inu vrsta, \u017eivotine ne \u017eive dugo nakon prekida reprodukcije, a menopauza je okolnost koja je povezana sa zato\u010deni\u0161tvom (kako je to u slu\u010daju gupija) te se pojavljuje samo kod nekih individualnih pripadnika vrste, a ne u \u010ditavoj vrsti.<\/p>\n No, postoje i tu neke iznimke. Me\u0111u kralje\u0161njacima, dvije vrste kitova zubana \u017eive dosta dugo nakon menopauze. \u017denke kita ubojice reproduciraju se u dobi od 12. do 40. godine ali mogu \u017eivjeti i do devedesetih godina starosti, dok \u017eenke bjelole\u0111og dupina ulaze u reprodukciju izme\u0111u 7. i 35. godine \u017eivota i \u017eive i nakon napunjenih 60 godina.<\/p>\n U ovoj odabranoj skupini nalaze se i neki insekti, poput u\u0161i Quadratus yoshinomiyai<\/em>, kod kojih odrasle \u017eenke imaju produ\u017een postreproduktivni \u017eivotni vijek i pripadaju obrambenim redovima kolonije.<\/p>\n S evolucijske to\u010dke gledi\u0161ta, menopauza je o\u010digledna neobi\u010dnost, jer bi se o\u010dekivalo da pojedinci \u017eele prenositi svoje gene \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e. Pa, za\u0161to je onda uop\u0107e do\u0161lo do razvoja menopauze?<\/p>\n Prevladavaju\u0107a teorija menopauze zove se \u201ebakina hipoteza\u201c. Ukratko, ona tvrdi da se \u017eenke rano prestaju razmno\u017eavati kako bi pomogle svojoj djeci i unucima da pre\u017eive i dalje se reproduciraju. Ovo je definitivno to\u010dno za populacije orka (kitovi ubojice), kod kojih su starije \u017eenke skladi\u0161ta ekolo\u0161kih znanja, osobito kad je u pitanju pronalazak hrane \u2013 znanstvenici su otkrili da majke podi\u017eu stopu pre\u017eivljavanja svojih odraslih sinova, koji imaju bolji reproduktivni uspjeh \u0161to su stariji.<\/p>\n Zanimljivo, matrijarhalne slonice tako\u0111er su vitalne za zajednicu, ali ne prolaze kroz menopauzu.<\/p>\n Ovdje razlika le\u017ei u na\u010dinima na koji su grupirane skupine. Sinovi i k\u0107eri kitova ubojica ostaju u skupinama u kojima su se rodili. Tako tijekom vremena majke imaju sve vi\u0161e rodbinskih veza sa svojim susjedima, \u0161to pru\u017ea motiv za smjenu s reprodukcije na pomaganje potomcima, te pru\u017ea daljnje poja\u010danje genskog naslje\u0111a. Kod slonova, sinovi napu\u0161taju skupinu u kojoj su se rodili pa majke nemaju ni\u0161ta vi\u0161e rodbinskih veza tijekom godina.<\/p>\n Drugi klju\u010dan aspekt ove pri\u010de je natjecanje za resurse.<\/p>\n Istra\u017eivanje orka pokazalo je da u situaciji u kojoj se dvije generacije kitova ubojica u istoj skupini istovremeno razmno\u017eavaju, mladun\u010dad starije generacije \u017eenki ima 1,7 puta ve\u0107u vjerojatnost smrti. Ovo je mo\u017eda zato \u0161to se mla\u0111e \u017eenke fokusiraju samo na svoju mladun\u010dad, dok starije \u017eenke moraju \u201epodi\u0107i\u201c vlastitu djecu i djecu njihovih odraslih k\u0107erki.<\/p>\n Kod drevnih ljudi, k\u0107eri bi se iselile kako bi se pridru\u017eile novim obiteljima. K\u0107i u po\u010detku ne bi imala nikakvu rodbinsku vezu sa skupinom dok ne rodi, ali kako bi postajala starija, s vremenom bi bila sve vi\u0161e povezana sa svojom skupinom. Na kraju, poma\u017eu\u0107i svojoj rodbini da odgoje djecu osiguralal bi si i genetsku prednost, posebice zato \u0161to ve\u0107i broj djece stavlja njenu novu djecu u izravno natjecanje za resurse s njenim drugim potomcima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljudske \u017eenke obi\u010dno prolaze kroz menopauzu izme\u0111u 45. i 55. godine \u017eivota, odnosno kroz niz hormonalnih promjena zbog kojih vi\u0161e nisu u mogu\u0107nosti za\u010deti. No, one nisu jedine u \u017eivotinjskom carstvu koje \u017eive i nakon svojih reproduktivnih godina. Znanstvenici ve\u0107 dugo znaju da su plodnost i reproduktivni uspjeh \u017eivotinja u polaganom padu tijekom \u017eivotnog vijeka […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17176,19550,16822,18065,17051,18939],"class_list":["post-21042224","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-kit","tag-menopauza","tag-menstruacija","tag-razmnozavanje","tag-slon","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042224\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}