Sveti Nikola je bio inspiracija za Djeda Mraza, a njegova grobnica je neo\u010dekivano prona\u0111ena ispod jedne crkve u ju\u017enoj Turskoj.<\/p>\n
Sveti Nikola je bio biskup iz 4. stolje\u0107a koji je bio poznat po svojoj velikodu\u0161nosti, a i povijesna je inspiracija za Djeda Mraza. Nakon smrti 343. godine pokopan je u crkvi u drevnom gradu Miri. Upravo na tom mjestu danas stoji moderni turski grad Demre. To je i mjesto gdje sada arheolo\u0161ki stru\u010dnjaci tvrde kako su najvjerojatnije identificirali grobnicu slavnog sveca.<\/p>\n
Cemil Karabayram, predstojnik Agencije za spomenike Antalije, potvrdio je za lokalne medije kako je elektronskim promatranjem otkriven \u201cposeban odjel\u201d ili me\u0111uprostor ispod crkve u kojem bi se najvjerojatnije mogao nalaziti grob sveca po kojem je i sama crkva dobila ime. “Vjerujemo kako grobnica uop\u0107e nije o\u0161te\u0107ena, ali bit \u0107e dosta te\u0161ko do\u0107i do nje upravo zbog mozaika na podu”. Ipak, prili\u010dno je optimisti\u010dan zbog iskopavanja ostataka sveca, ali upozorava kako \u0107e biti potrebno neko vrijeme kako bi se sve plo\u010dice mogle ukloniti. \u201cZapo\u010det \u0107emo iskapanje te tako mo\u017eda prona\u0107i netaknuto tijelo svetog Nikole. Pozvali smo osam razli\u010ditih akademika da rade na ovom projektu.\u201d<\/p>\n
Profesor Sema Dogan, ina\u010de voditelj stru\u010dnog tima, bio je iznena\u0111en ovim otkri\u0107em i vjeruje kako \u0107e ono izazvati jedan pravi turisti\u010dki bum za regiju. Upravo taj turisti\u010dki potencijal je bio okida\u010d da reagiraju internacionalni stru\u010dnjaci o tome kako bi netko izvan Turske trebao sudjelovati u pregledu da se osigura potpunu autenti\u010dnost.<\/p>\n
Arheolozi u poslu koriste tehnologiju za CT skeniranje te georadare u crkvi. Sada tako\u0111er namjeravaju pa\u017eljivo odstraniti mozaike koji se nalaze na kamenom podu crkve kako bi imali pristup grobu u kojem bi po svoj prilici moglo biti Nikolino tijelo.<\/p>\n
Ukoliko se nadanja ispostave to\u010dnima, to zna\u010di da u Italiji po\u010divaju pogre\u0161ne kosti. Naime, dugo se vjerovalo da su Nikoline kosti prenesene iz crkve u Demreu jo\u0161 u 11. stolje\u0107u u talijanski Bari. Tamo je i izgra\u0111ena Basilica di San Nicola za \u010duvanje ostataka. Spisi koje su arheolozi i\u0161\u010ditavali, me\u0111utim, pokazuju ipak da su u Italiju prevezene neke druge kosti.<\/p>\n
Crkva u kojoj su se u po\u010detku nalazile sve\u010deve kosti je ponovo izgra\u0111ena u 11. stolje\u0107u. \u201cAko je suditi po onome \u0161to stoji u tim zapisima, crkva je sru\u0161ena i onda ponovo izgra\u0111ena\u201d, rekao je Karabayram. \u201cU tijeku rekonstrukcije, trgovci iz Barija su ukrali kosti. Re\u010deno je ipak kako te kosti nisu pripadale svecu, nego nekom drugom sve\u0107eniku.\u201d<\/p>\n
Postojalo je mnogo pri\u010da koje su vezane uz sv. Nikolu, kao i ona o njegovom hodo\u010da\u0161\u0107u u Palestinu. Putem ga je bila zatekla oluja zbog koje mu je la\u0111a gotovo potonula, no biskup Nikola je zaprijetio valovima pa je oluja prestala. Zato je postao poznat kao za\u0161titnik mornara i putnika.<\/p>\n
Poslije smrti je progla\u0161en svetim, a poznato je da se 6. prosinca obilje\u017eava kao njegov dan. S vremenom\u00a0 je populariziran kao Djed Bo\u017ei\u0107njak koji \u017eiv u Laponiji i nosi poklone djeci, iako u dosta kr\u0161\u0107anskih zemalja postoji jasna distinkcija izme\u0111u sveca i ikone pop kulture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sveti Nikola je bio inspiracija za Djeda Mraza, a njegova grobnica je neo\u010dekivano prona\u0111ena ispod jedne crkve u ju\u017enoj Turskoj. Sveti Nikola je bio biskup iz 4. stolje\u0107a koji je bio poznat po svojoj velikodu\u0161nosti, a i povijesna je inspiracija za Djeda Mraza. Nakon smrti 343. godine pokopan je u crkvi u drevnom gradu Miri. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[17224,16848,17783,18009],"class_list":["post-21042245","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-bozic","tag-crkva","tag-kostur","tag-turska"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042245"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042245\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}