Pitanjem (ne)voljenja \u017eivotinja se pozabavio John Bradshaw, gostuju\u0107i profesor antrozoologije Sveu\u010dili\u0161ta u Bristolu, i do\u0161ao je do zanimljivih otkri\u0107a.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, u zadnje vrijeme se \u010desto spominje blagotvoran u\u010dinak pasa i ma\u010daka na zdravstveno stanje vlasnika.<\/p>\n
\u201cDok sam istra\u017eivao za svoju novu knjigu otkrio sam dva problema koja se ve\u017eu uz tu tvrdnju. Najprije, postoje brojne studije koje pokazuju da ku\u0107ni ljubimci nemaju nikakvog utjecaja na zdravlje \u010dovjeka, a u nekim je slu\u010dajevima on \u010dak bio i negativan. Tako\u0111er, vlasnici ku\u0107nih ljubimaca ne \u017eive dulje od ljudi koji nemaju ljubimce. \u010cak i da su te tvrdnje to\u010dne, one se ti\u010du samo ljudi koji \u017eive u dana\u0161njem vremenu, a ne odnose se na sve pretke koji su bili lovci. Zato to ne mo\u017ee biti razlog zbog kojeg su ljudi po\u010deli dr\u017eati ku\u0107ne ljubimce u svom domu\u201d, poja\u0161njava Bradshaw.<\/p>\n
Dr\u017eanje \u017eivotinja u domu je toliko rasprostranjeno da je, kako Bradshaw tvrdi, lako pomisliti kako je u pitanju univerzalna osobina \u010dovjeka. Ta praksa, me\u0111utim, ipak nije tradicija svih dru\u0161tava. \u010cak i na Zapadu postoji mnogo ljudi koji nemaju ba\u0161 afiniteta za tako ne\u0161to.<\/p>\n
Dr\u017eanje \u017eivotinja u domu je uglavnom obi\u010daj u obiteljima – najprije se to pripisivalo djeci koja su tako opona\u0161ala \u017eivot svojih roditelja kad odu iz ku\u0107e. Nedavno je, me\u0111utim, napravljena studija koja je pokazala da u cijeloj pri\u010di postoji i genska podloga. Neki ljudi, bez obzira na na\u010din na koji su odrasli, su predisponirani za tra\u017eenje dru\u0161tva \u017eivotinja, dok neki nisu. Bradshaw smatra kako su geni koji promoviraju potrebu za ku\u0107nim ljubimcima mo\u017eda unikatni za \u010dovjeka, ali nisu univerzalni, \u0161to sugerira da su neka dru\u0161tva ili pojedinci u pro\u0161losti (ali ne svi) uspijevali zbog instinktivnog odnosa spram \u017eivotinjama.<\/p>\n
Drugi faktor kojim se Bradshaw u svom istra\u017eivanju bavi je DNK ku\u0107nih ljubimaca. Prema njegovim otkri\u0107ima, svaka dana\u0161nja doma\u0107a \u017eivotinja je u starijem i mla\u0111em kamenom dobu bila odvojena od svog divljeg ro\u0111aka.<\/p>\n
\u201cU to su vrijeme ljudi po\u010deli uzgajati stoku. Nije jasno kako se to moglo posti\u0107i ako su se ti prvi psi, ma\u010dke i pra\u0161\u010di\u0107i tretirali kao obi\u010dna roba. Da je bilo tako, dostupne tehnologije ne bi bile adekvatne za sprje\u010davanje ne\u017eeljenog parenja divljih i doma\u0107ih \u017eivotinja koje su mogle do\u0107i jedna do druge i tako razbla\u017eivati gene za \u201epripitomljavanje\u201c zbog \u010dega je ono moglo i\u0107i sporije ili u drugom smjeru. Pored toga, razdoblja gladi bi vodila do klanja stoke, \u010dime bi se izbrisali geni za pripitomljavanje\u201c.<\/p>\n
On je dalje naglasio kako, u slu\u010daju da su se barem neke od tih prvih doma\u0107ih \u017eivotinja tretirale kao ku\u0107ni ljubimci, njihovo zadr\u017eavanje u ljudskim stani\u0161tima bi sprije\u010dilo divlje mu\u017ejake u parenju s doma\u0107im \u017eenkama. Tako\u0111er, poseban dru\u0161tveni status nekih ku\u0107nih ljubimaca u vlasni\u0161tvu lovaca-sakuplja\u010da sprije\u010dio bi da se oni ubijaju zbog hrane. Bradshaw smatra da bi tako izolirane nove polu-pripitomljene \u017eivotinje bile u mogu\u0107nosti razvijati se daleko od na\u010dina svojih predaka i postati onakve kakvima ih danas znamo.<\/p>\n
\u201eTi geni zbog kojih neki ljudi danas nabavljaju prvog psa ili ma\u010dku su mo\u017eda bili rasprostranjeni me\u0111u prvim farmerima. Grupe ljudi s empatijom prema \u017eivotinjama i s razumijevanjem sto\u010darstva bi procvjetale na ra\u010dun onih koje nisu takve i koje moraju i\u0107i u lov za nabavu mesa. Za\u0161to svi ljudi nisu isti po tom pitanju? Mo\u017eda i zato \u0161to su u jednom trenu tijekom povijesti postale odr\u017eive alternativne strategije kra\u0111e doma\u0107ih \u017eivotinja ili zarobljavanja njihovih vlasnika\u201c, poru\u010duje Bradshaw.<\/p>\n
Nedavne studije su pokazale da ljubav prema ku\u0107nim ljubimcima ide \u010desto u paru s brigom o prirodi. Bradshaw zaklju\u010duje da se ljudi vjerojatno mogu ugrubo podijeliti na one koji ne mare toliko za \u017eivotinje i \u017eivotnu sredinu i one koji u\u017eivaju u obje stvari, usvajaju\u0107i dr\u017eanje ku\u0107nih ljubimaca kao jedan od rijetkih odu\u0161aka u urbaniziranom dru\u0161tvu. Ku\u0107ni ljubimci mogu pomo\u0107i da se ljudi pove\u017eu s prirodom iz koje su evoluirali.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pitanjem (ne)voljenja \u017eivotinja se pozabavio John Bradshaw, gostuju\u0107i profesor antrozoologije Sveu\u010dili\u0161ta u Bristolu, i do\u0161ao je do zanimljivih otkri\u0107a. Prema njegovim rije\u010dima, u zadnje vrijeme se \u010desto spominje blagotvoran u\u010dinak pasa i ma\u010daka na zdravstveno stanje vlasnika. \u201cDok sam istra\u017eivao za svoju novu knjigu otkrio sam dva problema koja se ve\u017eu uz tu tvrdnju. Najprije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18525,17376,16958,18939],"class_list":["post-21042292","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-genetika","tag-macka","tag-pas","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042292"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042292\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}