Divovski plodovi okusa svinjetine.<\/p>\n
Ne, nije \u0161ala, ju\u017ena i jugoisto\u010dna Azija zaista kriju divovsko vo\u0107e koje je pobudilo pa\u017enju znanstvenika.<\/p>\n
Nangka je vo\u0107e koje \u0107e nas na prvi pogled mo\u017eda podsjetiti na kakvo divovsko jaje dinosaura ili ne\u0161to drugo izvanzemaljskog porijekla. Ipak, rije\u010d je samo o jednom vo\u0107u vrlo sna\u017ene arome koje se uzgaja daleko od nas pa nemamo prilike biti pomnije upoznati s njime. U dijelovima ju\u017ene i jugoisto\u010dne Azije se, po mi\u0161ljenju znanstvenika, krije klju\u010d koji bi milijune ljudi svijeta mogao spasiti od gladi.<\/p>\n
U pitanju je nacionalno vo\u0107e Banglade\u0161a koje je bogato mineralima, vlaknima i vitaminima. Ono \u0161to je jo\u0161 bolje od toga jest to \u0161to ovo vo\u0107e nema zasi\u0107enih masno\u0107a i kolesterola. Po svoj prilici, u pitanju je jedna zdrava namirnica. Mo\u017eda najzanimljivija stvar vezana uz nangku jest njezin okus. Kad je nedozrela, naime, ima okus koji podsje\u0107a na svinjetinu.<\/p>\n
S obzirom na to kako bi sveprisutne klimatske promjene (poput porasta temperature i padalina) mogle dovesti do znatnih smanjenja uzgoja kukuruza i p\u0161enice, nangka bi mogla zavr\u0161iti kao primjer dobre zamjene.<\/p>\n
Ako ve\u0107 do sada to nije bilo jasno, treba istaknuti da je nangka najve\u0107e poznato vo\u0107e koje mo\u017ee rasti na drve\u0107u. \u010cak i njeni manji plodovi te\u017ee izme\u0111u 5 i 7 kilograma, dok su poljoprivrednici ipak bili u prilikama da nailaze i na primjerke od zapanjuju\u0107ih 45 kg. Plod mo\u017ee narasti do 90 cm du\u017eine i 50 cm \u0161irine.<\/p>\n
Sam uzgoj ovog \u010duda od vo\u0107a je relativno jednostavan. To je mo\u017eda ono najva\u017enije vezano uz ovu neobi\u010dnu biljku. Nangka je, naime, otporna na \u0161teto\u010dine i bolesti, a tako\u0111er i na visoke temperature i su\u0161u. Stru\u010dnjaci tako\u0111er napominju kako je nangka mnogo vi\u0161e od vo\u0107a, s obzirom na njenu vi\u0161estruku primjenu.<\/p>\n
Li\u0161\u0107e joj se koristi kao hrana za doma\u0107e \u017eivotinje, uglavnom koze. Kora nangke se tradicionalno koristi za bojenje odje\u0107e budisti\u010dkih redovnika u jugoisto\u010dnoj Aziji u sme\u0111u boju. Sok tog drveta se koristi kao ljepilo, a drvo i za izradu namje\u0161taja ili glazbenih instrumenata. Zaista ima mnogostruke koristi.<\/p>\n
Jedno drvo ove biljke daje i do 150 plodova u tijeku godine i moglo bi nahraniti milijune pothranjenih stanovnika indijskog potkontinenta. Svaki plod ima na stotine sjemenki, a one su odli\u010dan izvor vitamina, proteina i kalija.<\/p>\n
Biotehnolog Shyamala Reddy, sa Sveu\u010dili\u0161ta poljoprivrednih znanosti u Bangaloreu, poru\u010duje kako samo jedna vo\u0107ka ima mogu\u0107nost osigurati obrok za cijelu obitelj, no sa \u017ealjenjem tvrdi da se \u010dak i 75 posto tog vo\u0107a u Indiji baci, jer ono u tropskim uvjetima vrlo brzo istruli.<\/p>\n
Za razliku od nedozrelog okusa koji podsje\u0107a na svinjetinu, okus zrele vo\u0107ke ipak sli\u010di kombinaciji okusa ananasa, vanilije i banane. Nangka se konzumira sirova, kuhana, pe\u010dena i su\u0161ena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Divovski plodovi okusa svinjetine. Ne, nije \u0161ala, ju\u017ena i jugoisto\u010dna Azija zaista kriju divovsko vo\u0107e koje je pobudilo pa\u017enju znanstvenika. Nangka je vo\u0107e koje \u0107e nas na prvi pogled mo\u017eda podsjetiti na kakvo divovsko jaje dinosaura ili ne\u0161to drugo izvanzemaljskog porijekla. Ipak, rije\u010d je samo o jednom vo\u0107u vrlo sna\u017ene arome koje se uzgaja daleko […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17952,17365,17073],"class_list":["post-21042333","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-glad","tag-hrana","tag-voce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042333"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042333\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}