{"id":21042341,"date":"2017-10-13T18:03:52","date_gmt":"2017-10-13T16:03:52","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042341"},"modified":"2017-10-14T11:49:01","modified_gmt":"2017-10-14T09:49:01","slug":"novo-istrazivanje-donosi-pregrst-spoznaja-o-evoluciji-boje-ljudske-koze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novo-istrazivanje-donosi-pregrst-spoznaja-o-evoluciji-boje-ljudske-koze\/","title":{"rendered":"Novo istra\u017eivanje donosi pregr\u0161t spoznaja o evoluciji boje ljudske ko\u017ee"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina ljudi povezuje Afrikance s tamnom ko\u017eom. No, razli\u010dite skupine ljudi u Africi imaju gotovo svaku boju ko\u017ee koja postoji na planeti, od najdublje crne kod ljudi Dinka u Ju\u017enom Sudanu do be\u017e boje koju imaju ljudi San u Ju\u017enoj Africi. Znanstvenici su kona\u010dno otkrili pregr\u0161t novih varijanti gena odgovornih za ovu paletu tonova.<\/p>\n<p>Studija, objavljena ovaj tjedan u \u010dasopisu <em>Science,<\/em> prati evoluciju ovih gena i njihov put oko svijeta. Dok se tamna ko\u017ea nekih pacifi\u010dkih oto\u010dana mo\u017ee pratiti do Afrike, varijante gena iz Euroazije tako\u0111er su prona\u0161le svoj put natrag do Afrike. Iznena\u0111uje da su neke od mutacija odgovornih za svjetliju boju ko\u017ee Europljana tako\u0111er drevnog afri\u010dkog porijekla.<\/p>\n<p>\u201eOvo je zaista klju\u010dno istra\u017eivanje raznolikosti boje ko\u017ee\u201c, rekao je geneti\u010dar Greg Barsh s Biotehnolo\u0161kog instituta HudsonAlpha u Alabami.<\/p>\n<p>Znanstvenici se sla\u017eu da na\u0161i rani australopitinski preci u Africi vjerojatno imali svijetlu ko\u017eu pod dlakavim tijelom. \u201eAko obrijete \u010dimpanzu, vidjet \u0107ete da je njena ko\u017ea svijetla\u201c, rekla je evolucijska geneti\u010darka Sarah Tishkoff sa Sveu\u010dili\u0161ta u Pennsylvaniji, voditeljica istra\u017eivanja. \u201eAko imate dlake po tijelu, nije vam potrebna tamna ko\u017ea kako biste se za\u0161titili od ultraljubi\u010dastog zra\u010denja.\u201c<\/p>\n<p>Znanstvenici su donedavno pretpostavljali da su ljudski preci ostali bez dlaka po tijelu prije otprilike 2 milijuna godina te vrlo brzo razvili tamnu ko\u017eu kao za\u0161titu od raka ko\u017ee i drugih \u0161tetnih utjecaja ultraljubi\u010dastog zra\u010denja. Zatim, kada su ljudi migrirali iz Afrike i krenuli na daleki sjever, razvili su svjetliju ko\u017eu kao prilagodbu na ograni\u010dene koli\u010dine Sun\u010deve svjetlosti (blijeda ko\u017ea sintetizira vi\u0161e vitamina D kada ima manje svjetlosti).<\/p>\n<p>Prethodna istra\u017eivanja gena za boju ko\u017ee uklapaju se u sliku. Primjerice, \u201edepigmentacijski gen\u201c SLC24A5 povezan s blijedom ko\u017eom pro\u0161irio se kroz europske populacije u posljednjih 6 tisu\u0107a godina. No, tim Sare Tishkoff otkrio je da pri\u010da o evoluciji boje ko\u017ee nije tako crno-bijela. Njen tim, koji je uklju\u010divao i afri\u010dke znanstvenike, koristio je svjetlomjer za mjerenje refleksije ko\u017ee kod 2.092 ljudi iz Etiopije, Tanzanije i Bocvane. Najtamniju ko\u017eu imaju nilsko-saharske sto\u010darske populacije isto\u010dne Afrike, poput ljudi Mursi i ljudi Surma, a najsvjetliju ko\u017eu imaju ljudi San iz Ju\u017ene Afrike.<\/p>\n<p>Istovremeno su sakupili uzorke krvi za istra\u017eivanja gena. Sekvencirali su preko 4 milijuna jednonukleotidnih polimorfizama (SNP-ova) \u2013 mjesta na kojima jedno slovo genskog koda varira u genomima 1.570 ovih Afrikanaca. Otkrili su \u010detiri klju\u010dna podru\u010dja genoma gdje odre\u0111eni SNP-ovi koreliraju s bojom ko\u017ee.<\/p>\n<p>Prvo iznena\u0111enje bilo je da je gen SLC24A5, koji je pomeo Europu, tako\u0111er uobi\u010dajen u isto\u010dnoj Africi \u2013 prona\u0111en je kod polovice \u010dlanova nekih etiopijskih skupina. Ova varijanta nastala je prije 30 tisu\u0107a godina i vjerojatno su ju do isto\u010dne Afrike donijeli ljudi koji su migrirali s Bliskog istoka, rekla je Tishkoff. No, iako mnogi ljudi iz isto\u010dne Afrike imaju ovaj gen, nemaju bijelu ko\u017eu, vjerojatno zato \u0161to je to tek jedan od nekoliko gena koji oblikuju njihovu boju ko\u017ee.<\/p>\n<p>Tim je prona\u0161ao i varijante dva susjedna gena, HERC2 i OCA2, koji su povezani sa svijetlom ko\u017eom, o\u010dima i kosom kod Europljana, ali su se pojavili u Africi; ove varijante su drevne i \u010deste kod ljudi San koji imaju svijetlu ko\u017eu. Tim je predlo\u017eio da su varijante nastale u Africi prije milijun godina i kasnije se pro\u0161irile me\u0111u Europljanima i Azijcima. \u201eBrojne varijante gena koje uzrokuju svijetlu ko\u017eu u Europi imaju porijeklo u Africi\u201c, rekla je Tishkoff.<\/p>\n<p>Najdramati\u010dnije otkri\u0107e ti\u010de se gena MSFD12. Dvije mutacije koje smanjuju ekspresiju ovog gena prona\u0111ene su u visokim frekvencijama kod ljudi s najtamnijom ko\u017eom. Ove varijante nastale su prije otprilike pola milijuna godina, i predla\u017eu da su ljudski preci prije tog vremena imali umjereno tamnu ko\u017eu, a ne duboko crni ton koji te mutacije izazivaju danas.<\/p>\n<p>Iste te dvije varijante prona\u0111ene su kod Melanezijaca, australskih Aborid\u017eina te nekih Indijanaca. Ovi ljudi mogli su naslijediti varijante od drevnih migranata iz Afrike koji su putovali \u201eju\u017enom rutom\u201c iz isto\u010dne Afrike, uz isto\u010dnu obalu Indije do Melanezije i Australije, rekla je Tishkoff. Ta ideja, me\u0111utim, u sukobu je s tri genetska istra\u017eivanja koja su pro\u0161le godine zaklju\u010dila da su Australci, Melanezijci i Euroazijci potomci jedne migracije iz Afrike. Alternativno, ova velika migracija mogla je uklju\u010divati ljude koji su nosili varijante za svijetlu i tamnu ko\u017eu, ali su tamne varijante kasnije izgubljene kod Euroazijaca.<\/p>\n<p>Znanstvenici su reducirali ekspresiju gena MFSD12 u kultiviranim stanicama kako bi shvatili kako mutacije tog gena poma\u017eu nastajanje tamnije ko\u017ee, te su opona\u0161ali radnje varijanti kod tamnoputih ljudi. Stanice su proizvele vi\u0161e eumelanina, pigmenta koji je odgovoran za crnu i sme\u0111u ko\u017eu, kosu i o\u010di. Mutacije mogu promijeniti boju ko\u017ee i blokiranjem \u017eutih pigmenata: kada su znanstvenici izbacili MSFD12 kod riba zebrica i mi\u0161eva, izgubili su se crveni i \u017euti pigmenti, a mi\u0161je svijetlosme\u0111e krzno postalo je sivo. \u201eOvaj novi mehanizam proizvodnje intenzivno tamne pigmentacije zaista je velika pri\u010da\u201c, rekla je Nina Jablonski, antropologinja na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu Pennsylvania.<\/p>\n<p>Ovo istra\u017eivanje nastavlja niz studija koje negiraju zastarjeli termin rase. Boja ko\u017ee ne mo\u017ee se koristiti za klasifikaciju ljudi, ni\u0161ta vi\u0161e nego \u0161to se za to mogu koristiti druge kompleksne zna\u010dajke poput visine, rekla je Tishkoff. \u201eMe\u0111u Afrikancima postoji toliko raznolikosti da ne postoji stvar kao \u0161to bi bila afri\u010dka rasa.\u201c<\/p>\n<p>Pro\u010ditajte i: <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-oci-dobivaju-svoju-boju\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Kako o\u010di dobivaju svoju boju<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina ljudi povezuje Afrikance s tamnom ko\u017eom. No, razli\u010dite skupine ljudi u Africi imaju gotovo svaku boju ko\u017ee koja postoji na planeti, od najdublje crne kod ljudi Dinka u Ju\u017enom Sudanu do be\u017e boje koju imaju ljudi San u Ju\u017enoj Africi. Znanstvenici su kona\u010dno otkrili pregr\u0161t novih varijanti gena odgovornih za ovu paletu tonova. Studija, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[17067,18272,18580,18525,17036,18696],"class_list":["post-21042341","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-genetika","tag-afrika","tag-boja-koze","tag-evolucija","tag-genetika","tag-geni","tag-migracije"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042341\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}