{"id":21042367,"date":"2017-10-14T18:01:38","date_gmt":"2017-10-14T16:01:38","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042367"},"modified":"2020-10-15T14:47:24","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:24","slug":"sest-najvecih-poznatih-vulkana-suncevog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sest-najvecih-poznatih-vulkana-suncevog-sustava\/","title":{"rendered":"\u0160est najve\u0107ih poznatih vulkana Sun\u010devog sustava"},"content":{"rendered":"

Vulkanizam je jedna od najve\u0107ih sila koje oblikuju svjetove u Sun\u010devom sustavu. Geolo\u0161ki proces koji slijedi erupciju vulkana kontinuirano \u201eotvara\u201c povr\u0161inu Jupiterovog mjeseca Io, i oblikuje planet Veneru pod debelim pokriva\u010dem od oblaka. Ledeni vulkani nalaze se na mjesecima Europa (Jupiter) i Enceladus (Saturn), a mogli bi utjecati i na udaljeni Pluton<\/a>. Zemlja ima vulkane na svim kontinentima i njen okoli\u0161 je pod zna\u010dajnim utjecajem vulkanizma. U nastavku donosimo pregled \u0161est najve\u0107ih vulkana u Sun\u010devom sustavu.<\/p>\n

Olympus Mons<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Olympus Mons na Marsu je najve\u0107i poznati vulkan u Sun\u010devom sustavu. NASA<\/p><\/div>\n

Mo\u017eda \u0107ete se iznenaditi \u2013 najve\u0107i poznati vulkan u na\u0161em solarnom sustavu nalazi se na planetu Marsu. Zove se Olympus Mons (Olimpova gora) i uzdi\u017ee se oko 27 kilometara iznad povr\u0161ine planeta. Ova divovska planina je vulkan u obliku \u0161tita, a da se nalazi na Zemlji, nadma\u0161io bi Mount Everest (najvi\u0161a planina na planeti). Olympus Mons nalazi se na rubu ogromne visoravni koja je nastajala milijardama godina, a na njoj se nalazi jo\u0161 nekoliko vulkana. Planina je proizvod kontinuiranog toka lave koji je zapo\u010deo prije otprilike 115 milijuna godina i trajao do prije nekih 2 milijuna godina. Tok lave trenutno je neaktivan. Planetarni znanstvenici ne znaju ima li ikakve aktivnosti u dubinama vulkana. Nove spoznaje mogle bi pri\u010dekati prve ljude na povr\u0161ini Marsa, koji bi obavili opse\u017enija istra\u017eivanja.<\/p>\n

Mauna Kea<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Mauna Kea, na Big Islandu na Havajima, vi\u0111en iz orbite. Iako uspavan, i doma\u0107in brojnim opservatorijima, teoretski je mogu\u0107e da ova planina ponovno eruptira. NASA<\/p><\/div>\n

Sljede\u0107i najve\u0107i vulkani nalaze se na planeti Zemlji. Najvi\u0161i se zove Mauna Kea, i uzdi\u017ee se gotovo 4.267 metara iznad razine mora na Big Islandu na Havajima. No, Mauna Kea krije mnogo toga od ljudskog oka \u2013 njegova baza nalazi se duboko pod valovima, nekih 6 tisu\u0107a metara. Da se Mauna Kea u cijelosti nalazi na kopnu, nadma\u0161io bi i Olympus Mons s visinom od nevjerojatnih 10.058 metara.<\/p>\n

Mauna Kea nastala je na vru\u0107oj to\u010dki, u oblaku zagrijane otopljene stijene koja se zove magma. Izdi\u017ee se iz Zemljinog pla\u0161ta, a tijekom nekoliko milijuna godina oblak je potaknuo rast \u010ditavog lanca Havajskog oto\u010dja. Mauna Kea je uspavani vulkan, \u0161to zna\u010di da nije eruptirao preko 4 tisu\u0107e godina. No, to ne zna\u010di da ne\u0107e eruptirati. Erupcija je mogu\u0107a, iako ve\u0107ina aktivnosti na otoku pripada Kilauea vulkanu u obliku \u0161tita koji se nalazi na padinama obli\u017enjeg Mauna Loa. Mauna Kea je dom brojnih astronomskih opservatorija i za\u0161ti\u0107en je kao istra\u017eiva\u010dki park i povijesni lokalitet.<\/p>\n

Ojos del Salado<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Ojos Del Salado, vulkanski lanac u Ju\u017enoj Americi, smjestio se izme\u0111u dvije dr\u017eave. USGS<\/p><\/div>\n

Mauna Kea je najvi\u0161i vulkan od baze do vrha, no jedna druga planina ima najvi\u0161u elevaciju ako se mjeri od morskog dna. Zove se Ojos del Salado, i uzdi\u017ee se 6.893 metara iznad razine mora. Ovaj golemi vulkan nalazi se u Ju\u017enoj Americi, na granici Argentine i \u010cilea. Za razliku od vulkana Mauna Kea, Ojos del Salado nije uspavan. Posljednja erupcija zbila se 1993. godine te je vulkan i dalje aktivan.<\/p>\n

Tamu Massif<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Tamu Massif nalazi se u dubinama Tihog oceana 1.600 kilometara od Japana. Prote\u017ee se preko morskoga dna i jo\u0161 uvijek se mapira. USGS<\/p><\/div>\n

Jedan od najve\u0107ih vulkana na Zemlji otkriven je tek 2013. godine, a tako dugo je bio neotkriven zato \u0161to se nalazi duboko u Tihom oceanu. Planina se zove Tamu Massif, i uzdi\u017ee se oko 4 kilometra iznad morskog dna. Ovaj izumrli vulkan posljednji put je eruptirao prije 144 milijuna godina, tijekom geolo\u0161kog razdoblja krede. Ono \u0161to Tamu Massifu nedostaje u visini, nadokna\u0111eno je veli\u010dinom baze; ona se prote\u017ee preko 191.511 kvadratnih kilometara oceanskog dna.<\/p>\n

Mauna Loa<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Fotografija erupcije Mauna Loe 1986. godine na Big Islandu na Havajima. USGS<\/p><\/div>\n

Dva preostala vulkana nalaze se u ku\u0107i slavnih \u201eVelikih planina\u201c: Mauna Loa na Havajima i Kilimanjaro u Africi. Mauna Loa nastala je na isti na\u010din kao i sestrinski vrh Mauna Kea, i uzdi\u017ee se oko 4 tisu\u0107e metara iznad razine mora. Jo\u0161 uvijek je aktivan i posjetioce se upozorava da se erupcije mogu dogoditi u svakom trenu. Ovaj vulkan eruptira gotovo neprekidno ve\u0107 700 tisu\u0107a godina i smatra se najve\u0107im vulkanom na svijetu kada se u obzir uzmu i masa i volumen. Kao i Mauna Kea, Mauna Loa je vulkan u obliku \u0161tita, \u0161to zna\u010di da je nastao blagim erupcijama u kojima lava niske viskoznosti te\u010de do velikih udaljenosti od sredi\u0161ta erupcije te tako izgra\u0111uje vulkan velike povr\u0161ine s blagim obroncima. Jedan od njegovih najpoznatijih \u201epotomaka\u201c je vulkan Kilauea, koji je po\u010deo eruptirati prije otprilike 300 tisu\u0107a godina. Vulkanolozi su nekada smatrali da se radi o rukavcu Maune Loe, no danas ga se prou\u010dava kao odvojeni vulkan koji se nalazi tik uz Mauna Lou.<\/p>\n

Kilimanjaro<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: Pogled iz svemira na planinu Kilimanjaro u Africi. NASA<\/p><\/div>\n

Planina Kilimanjaro je masivni i visoki vulkan u Tanzaniji u Africi koji se uzdi\u017ee oko 4.900 metara iznad razine mora. Zapravo se smatra stratovulkanom, \u0161to je drugi naziv za vrlo visoki vulkan. Ima tri vulkanska vrha: Kibo (uspavan ali ne i mrtav), Mawenzi i Shira. Planina se nalazi unutar tanzanijskih nacionalnih parkova. Geolozi procjenjuju da je masivni vulkanski kompleks po\u010deo eruptirati prije otprilike 2,5 milijuna godina. Planine su gotovo neodoljive planinarima, koji se po njima penju jo\u0161 od 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

Zemlja ima na stotine vulkanskih zna\u010dajki, od kojih su mnoge puno manje od ovih masivnih planina. Budu\u0107i istra\u017eiva\u010di vanjskog Sun\u010devog sustava, ili \u010dak Venere (ako \u0107e ikada biti mogu\u0107e spustiti se dovoljno blizu da se promotre njeni vulkani), prona\u0107i \u0107e uzbudljive mogu\u0107nosti vulkanske aktivnosti u svemiru. Vulkanizam je va\u017ena sila mnogih svjetova, a na nekima je i stvorila neke od najljep\u0161ih krajolika na\u0161eg solarnog sustava.<\/p>\n

Pro\u010ditajte i: Za\u0161to vulkan eruptira?<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vulkanizam je jedna od najve\u0107ih sila koje oblikuju svjetove u Sun\u010devom sustavu. Geolo\u0161ki proces koji slijedi erupciju vulkana kontinuirano \u201eotvara\u201c povr\u0161inu Jupiterovog mjeseca Io, i oblikuje planet Veneru pod debelim pokriva\u010dem od oblaka. Ledeni vulkani nalaze se na mjesecima Europa (Jupiter) i Enceladus (Saturn), a mogli bi utjecati i na udaljeni Pluton. Zemlja ima vulkane […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16813,18901,16490,16701,16819,18980],"class_list":["post-21042367","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-havaji","tag-kilimandzaro","tag-mars","tag-tihi-ocean","tag-vulkan","tag-vulkanizam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042367\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}