{"id":21042381,"date":"2017-10-15T14:06:48","date_gmt":"2017-10-15T12:06:48","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042381"},"modified":"2017-10-17T20:05:37","modified_gmt":"2017-10-17T18:05:37","slug":"teoretski-je-nemoguce-da-zivimo-u-racunalnoj-simulaciji-ustvrdili-su-fizicari-s-oxforda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/teoretski-je-nemoguce-da-zivimo-u-racunalnoj-simulaciji-ustvrdili-su-fizicari-s-oxforda\/","title":{"rendered":"Teoretski je nemogu\u0107e da \u017eivimo u ra\u010dunalnoj simulaciji, ustvrdili su fizi\u010dari s Oxforda"},"content":{"rendered":"

U slu\u010daju da vas je ovo pitanje mu\u010dilo, kona\u010dno se mo\u017eete opustiti. Tim teoretskih fizi\u010dara sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford pokazao je da \u017eivot i stvarnost ne mogu biti puke simulacije koje bi generiralo masivno ekstraterestrijalno ra\u010dunalo.<\/p>\n

Otkri\u0107e \u2013 neo\u010dekivano definitivno \u2013 proizvod je otkrivanja nove poveznice gravitacijskih anomalija i ra\u010dunalne kompleksnosti.
\nU radu objavljenom u \u010dasopisu Science Advances<\/em>, Zohar Ringel i Dmitrij Kovrizhi pokazali su da je konstrukcija ra\u010dunalne simulacije odre\u0111enog kvantnog fenomena koji se pojavljuje u metalima nemgu\u0107a \u2013 ne samo prakti\u010dno, nego i teoretski.<\/p>\n

Znanstvenici su pokrenuli istra\u017eivanje jer su htjeli provjeriti je li mogu\u0107e koristiti tehniku kvantni Monte Carlo za prou\u010davanje kvantnog Hallovog efekta \u2013 fenomena u fizi\u010dkim sustavima koji imaju jaka magnetska polja i vrlo niske temperature, a koji se manifestira kao energetska struja koja te\u010de preko temperaturnog gradijenta. Fenomen ukazuje na anomaliju u geometriji prostor-vremena.<\/p>\n

Kvantne Monte Carlo metode koriste nasumi\u010dno uzorkovanje kako bi analizirali kvantne probleme u kojima jedna\u017ebe ne mogu biti izravno izra\u010dunate.<\/p>\n

Ringel i Kovrizhi pokazali su da \u0107e poku\u0161aji uporabe kvantnog Monte Carla za modeliranje sustava s anomalijama, poput kvantnog Hallovog efekta, uvijek biti neizdvodljivi.<\/p>\n

Otkrili su da se kompleksnost simulacije eksponencijalno uve\u0107ava s brojem \u010destica koje su simulirane.<\/p>\n

Kad bi kompleksnost rasla linearno s brojem simuliranih \u010destica, udvostru\u010denje broja \u010destica zna\u010dilo bi i udvostru\u010denje potrebne ra\u010dunalne snage. Ako kompleksnost, pak, raste na eksponencijalnoj skali \u2013 a koli\u010dina ra\u010dunalne snage mora se udvostru\u010diti svaki put kad se doda jedna \u010destica \u2013 zadatak vrlo brzo postaje nemogu\u0107.<\/p>\n

Znanstvenici su izra\u010dunali da bi samo pohrana informacija o nekoliko stotina elektrona zahtijevala ra\u010dunalnu memoriju koja bi fizi\u010dki zahtijevala vi\u0161e atoma nego \u0161to postoji u svemiru.<\/p>\n

Znanstvenici su istaknuli da postoji niz drugih poznatih kvantnih interakcija za koje jo\u0161 nisu prona\u0111eni algoritmi prediktivnog modeliranja. Tako\u0111er, smatraju kako za neke od ovih interakcija algoritmi mo\u017eda i ne mogu biti prona\u0111eni.<\/p>\n

S obzirom na fizi\u010dki nemogu\u0107u koli\u010dinu ra\u010dunalnih groktaja potrebnih za pohranu informacija za samo jednog \u010dlana ovog podseta, strahovanja da i ne znaju\u0107i \u017eivimo u nekoj prostranoj verziji Matrixa<\/a> kona\u010dno mogu utihnuti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U slu\u010daju da vas je ovo pitanje mu\u010dilo, kona\u010dno se mo\u017eete opustiti. Tim teoretskih fizi\u010dara sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford pokazao je da \u017eivot i stvarnost ne mogu biti puke simulacije koje bi generiralo masivno ekstraterestrijalno ra\u010dunalo. Otkri\u0107e \u2013 neo\u010dekivano definitivno \u2013 proizvod je otkrivanja nove poveznice gravitacijskih anomalija i ra\u010dunalne kompleksnosti. U radu objavljenom u \u010dasopisu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17429,17233,19039],"class_list":["post-21042381","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-fizika","tag-kvantna-fizika","tag-matrix","tag-racunalna-simulacija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042381"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042381\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}