multi-messenger astronomy<\/em>).<\/p>\nKao i kod prethodnih otkri\u0107a, inicijalni signal uo\u010dio je LIGO. Dva opservatorija udaljena 3 tisu\u0107e kilometara koriste lasere kako bi detektirali minijaturne pokrete na okomitim zrakama duljine nekoliko kilometara.<\/p>\n
Ovi instrumenti detektirali su slaba\u0161an \u201ecvrkut\u201c vala koji je nastao spiralnim stapanjem dviju zvijezda. Signal je trajao 100 sekundi i bio puno du\u017ei nego \u010detiri prethodna primjera.<\/p>\n
No dok LIGO i njegov europski dvojnik Virgo mogu pomo\u0107i u su\u017eavanju podru\u010dja koje je potrebno promatrati \u2013 kori\u0161tenjem tehnike koja se zove triangulacija \u2013 detektori nisu dovoljno osjetljivi da bi odredili to\u010dnu lokaciju.<\/p>\n
\u201eDetektori sami po sebi ne mogu obavljati mnogo znanosti pored \u201eOh, vidi, ugledali smo nekakvo stapanje\u201c, rekao je dr. Bailes.<\/p>\n
Stapanja crnih rupa mogu se detektirati kori\u0161tenjem gravitacijskih valova, ali nakon \u0161to se crne rupe stope zajedno, ne preostaje puno toga za vidjeti.<\/p>\n
\u201eSamo je crno. Nisu ba\u0161 zanimljive za prou\u010davanje nakon stapanja zato \u0161to se nema \u0161to vidjeti.\u201c<\/p>\n
Neutronske zvijezde, s druge strane, emitiraju svjetlost i radiovalove nakon sudara, \u0161to se mo\u017ee zabilje\u017eiti svemirskim i zemaljskim teleskopima.<\/p>\n
\u201eZa razliku od crnih rupa, ove zvijezde priu\u0161tit \u0107e vatromet zbog kojega \u0107e se okupiti \u010ditava astronomska zajednica kako bi motrili vatrenu kuglu.\u201c<\/p>\n
\u201eAko mo\u017eete vidjeti vatrenu kuglu na nebu, onda mo\u017eete otkriti i nalazi li se u postoje\u0107oj galaksiji ili ne, a ako locirate galaksiju onda znate i koliko je udaljena.\u201c<\/p>\n
3. Pru\u017ea nam prezicniju predod\u017ebu veli\u010dine svemira<\/strong><\/p>\nOva otkri\u0107a pru\u017eaju nove na\u010dine izravnog mjerenja veli\u010dine svemira, rekao je profesor David Blair sa Sveu\u010dili\u0161ta Zapadne Australije.<\/p>\n
Znanstvenici ve\u0107 desetlje\u0107ima poku\u0161avaju izra\u010dunati to\u010dnu veli\u010dinu svemira, ali je to vrlo te\u0161ko posti\u0107i tradicionalnom astronomijom.<\/p>\n
Astronomi se koriste kompliciranom formulom koja se zove \u201ekozmi\u010dke ljestve\u201c i koja ima svoja ograni\u010denja.<\/p>\n
Me\u0111utim, gravitacijski valovi proizvode karaktersti\u010dan zvuk koji nam govori koliko je udaljen njihov izvor \u2013 i znanstvenici su sada upratili izvor tih valova i otkrili da pripadaju koliziji u odre\u0111enoj galaksiji.<\/p>\n
Stoga sada imaju puno to\u010dniji izra\u010dun udaljenosti te galaksije.<\/p>\n
\u201ePo prvi put imamo metar za mjerenje veli\u010dine svemira koji nije obilje\u017een nesigurnostima tradicionalne astronomije\u201c, rekao je profesor Blair.<\/p>\n
4. Svjedoci smo stvaranja zlata u svemiru<\/strong><\/p>\nZnanstvenici su dugo smatrali da su atomske eksplozije koje nastaju kao posljedica sudara neutronskih zvijezda zaslu\u017ene za svo zlato u svemiru, rekao je dr. Christian Wolf s Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta u Australiji.<\/p>\n
\u201eRijetki metali na Zemlji nisu proizvodo normalnih zvijezda, niti Velikog praska. Umjesto toga, vjerujemo da su oblikovani u sudarima neutronskih zvijezda koji su se doga\u0111ali dugo prije nego \u0161to je Zemlja oblikovana iz kozmi\u010dkog oblaka.\u201c<\/p>\n
Profesor Blair je objasnio kako znanstvenici i dalje prou\u010davaju efekte sudara kako bi otkrili kemijski sastav ovih zvijezda.<\/p>\n
Opti\u010dki sjaj koji ostaje nakon \u0161to svjetlost opadne jest rezultat zlata, rekao je izvanredni profesor David Coward, koji je promatrao vatrenu kuglu \u2013 poznatu i kao kilonova \u2013 koriste\u0107i se Zadko teleskopom u Zapadnoj Australiji.<\/p>\n
\u201eMogli smo promatrati situaciju \u010detiri no\u0107i za redom i onda smo uspjeli iskoristiti podatke kako bismo shvatili ovaj vrlo egzoti\u010dni procest stvaranja zlata u udaljenom svemiru.\u201c<\/p>\n
5. Rije\u0161en je misterij iza eksplozija gama zraka<\/strong><\/p>\nDvije sekunde nakon \u0161to su opa\u017eeni gravitacijski valovi, svemirski teleskop FERMI registrirao je kratak bljesak gama zraka.<\/p>\n
Ova eksplozija energije rje\u0161ava jo\u0161 jedan misterij, rekla je izvanredna profesorica Tara Murray sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sidneyju.<\/p>\n
Rekla je da su znanstvenici zadnjih 50 godina spekulirali kako su sudari neutronskih zvijezda odgovorni za kratke bljeskove gama zraka \u2013 brze mlazove visokoenergetske svjetlosti koji mogu trajati do dvije sekunde.<\/p>\n
\u201eZnamo za njihovo postojanje ve\u0107 neko vrijeme, ali nikad nismo bili sigurni \u0161to ih uzrokuje\u201c, rekla je dr. Murray.<\/p>\n
6. Einstein je bio u pravu. Ponovno.<\/strong><\/p>\nEinstein je 1915. godine predvidio da je brzina gravitacije jednaka brzini svjetlosti \u0161to je, po njegovoj specijalnoj teoriji relativnosti, konstanta od 300 milijuna metara po sekundi.<\/p>\n
Razli\u010dite tehnike kori\u0161tene u ovom otkri\u0107u znanstvenicima pru\u017eaju priliku da izravno usporede ove dvije brzine.<\/p>\n
Otkrili su da se njihova mjerenja poklapaju.<\/p>\n
\u201eOvo jedno malo mjerenje reklo nam je, i to toliko precizno da je gotovo nevjerojatno dobro, da ova dva tipa valova putuju istom brzinom.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gravitacijski valovi u zadnje vrijeme se vrlo \u010desto spominju u vijestima. Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je prije dva tjedna trojici vode\u0107ih znanstvenika koji stoje iza me\u0111unarodnog projekta na kojemu je zaposleno tisu\u0107u ljudi, i u kojem su po prvi put ikad opa\u017eeni ovi minijaturni nabori u tkanju prostor-vremena. Gravitacijski valovi su prvi put detektirani […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[18659,18658,18661,19133,17410],"class_list":["post-21042426","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-astrofizika","tag-albert-einstein","tag-gravitacijski-valovi","tag-ligo","tag-neutronska-zvijezda","tag-teorija-relativnosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042426"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042426\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}