Disleksija, pote\u0161ko\u0107a u u\u010denju koja utje\u010de na vje\u0161tine \u010ditanja, pisanja i slovkanja, pro\u0161irenija je nego \u0161to biste mislili. Oko 5-10 posto svjetske populacije boluje od disleksije a, usprkos u\u010destalosti, njen uzrok i dalje nije sasvim jasan.<\/p>\n
Izvrstan novi rad sada je zaklju\u010dio da bi \u010dudni uzorci svjetlosnih receptora u o\u010dima mogli biti primarni uzrok ovog stanja.<\/p>\n
Istra\u017eivanje, objavljeno u \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society B<\/em>, obavio je tim sa Sveu\u010dili\u0161ta u Rennesu; oni su otkrili da su stanice odgovorne za apsorpciju svjetlosti unutar oka raspore\u0111ene druga\u010dije kod ljudi kojima je dijagnosticirana disleksija.<\/p>\n U ovom slu\u010daju, govorimo o konusnim stanicama \u2013 onima koje su zadu\u017eene za crvenu, plavu i zelenu boju svjetlosti. Kod ljudi koji nemaju disleksiju, ove stanice su u asimetri\u010dnom rasporedu; jedno oko ima jedan uzorak, dok drugo ima druga\u010diji raspored.<\/p>\n Ovo dozvoljava da kompleksni, vi\u0161ekutni izvori svjetlosti budu apsorbirani na druga\u010dije na\u010dine kroz svako oko. Nakon \u201evaganja\u201c koji bi mogao biti to\u010dniji, mozak odabire sliku iz jednog oka \u2013 i dugoro\u010dno, ovo dovodi do razvoja \u201edominantnog\u201c oka na koje se mozak puno vi\u0161e oslanja.<\/p>\n Ljudi s disleksijom imaju simetri\u010dne rasporede \u2013 oba oka sadr\u017ee isti raspored konusnih stanica. Ovo dovodi do identi\u010dnih apsorpcijskih uzoraka, \u0161to mozak vidi kao \u201ezrcalne\u201c slike.<\/p>\n Ovaj nedostatak dominantnog oka obja\u0161njava za\u0161to disleksi\u010dni ljudi vide \u201eb\u201c i \u201ed\u201c ili \u201e3\u201c i \u201eE\u201c kao jednake oblike. Njihov mozak ne mo\u017ee ispravno razlikovati izme\u0111u zrcalnih oblika.<\/p>\n Ova asimetrija mo\u017ee se vidjeti s nevjerojatnom precizno\u0161\u0107u. U sredini mre\u017enice nalazi se fovea \u2013 mala to\u010dka koja ne sadr\u017ei plave konusne stanice. Kod ljudi bez disleksije, ova to\u010dka je okrugla u dominantnom oku, i pomalo deformirana u drugom oku. Kod disleksi\u010dnih ljudi, oba oka imaju istu okruglu to\u010dku.<\/p>\n Jo\u0161 nije jasno za\u0161to ovi simetri\u010dni stani\u010dni rasporedi nastaju samo kod nekih ljudi. Iako je disleksija nepovezana s op\u0107om inteligencijom pojedinca, \u010dini se da je nasljedna, odnosno da geni igraju zna\u010dajnu ulogu.<\/p>\n U svakom slu\u010daju, identifikacija ovog fiziolo\u0161kog uzroka disleksije nije ni\u0161ta doli dobra vijest. U kona\u010dnici, ako znate u \u010demu je problem, mo\u017eete po\u010deti raditi na njegovom rje\u0161enju.<\/p>\n Tim je otkrio da nevidljivi bljeskovi svjetlosti LED lampe poni\u0161tavaju jednu od \u201ezrcalnih\u201c slika u mozgu, \u0161to mu omogu\u0107ava da vidi svako slovo u njegovom pravom obliku. Iako ovo nije princip po kojem bi mogao djelovati dugoro\u010dni tretman za disleksiju, svejedno obilje\u017eava po\u010detak potpuno novog raspona tretmana koji bi mogli pobolj\u0161ati sposobnosti u\u010denja stotine milijuna ljudi diljem svijeta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Disleksija, pote\u0161ko\u0107a u u\u010denju koja utje\u010de na vje\u0161tine \u010ditanja, pisanja i slovkanja, pro\u0161irenija je nego \u0161to biste mislili. Oko 5-10 posto svjetske populacije boluje od disleksije a, usprkos u\u010destalosti, njen uzrok i dalje nije sasvim jasan. Izvrstan novi rad sada je zaklju\u010dio da bi \u010dudni uzorci svjetlosnih receptora u o\u010dima mogli biti primarni uzrok ovog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[17708,16493,17671,17891],"class_list":["post-21042433","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-disleksija","tag-mozak","tag-mreznica","tag-oko"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042433"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042433\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}