{"id":21042479,"date":"2020-02-06T20:22:06","date_gmt":"2020-02-06T19:22:06","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042479"},"modified":"2022-02-22T15:48:45","modified_gmt":"2022-02-22T14:48:45","slug":"7-zadivljujucih-cinjenica-o-amigdali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/zdravlje-i-medicina\/neuroznanost\/7-zadivljujucih-cinjenica-o-amigdali\/","title":{"rendered":"7 zadivljuju\u0107ih \u010dinjenica o amigdali"},"content":{"rendered":"\n

O svom mozgu<\/a> \u010desto mislimo kao o jednom velikom organu unutar na\u0161ih lubanja, no on se zapravo sastoji od mnogo malih struktura koje nam omogu\u0107uju da hodamo, govorimo, mislimo i osje\u0107amo. Me\u0111u ovim strukturama jedna od poznatijih je amigdala, za koju je otkriveno da ima iznimno va\u017enu ulogu u mnogim dru\u0161tvenim i emocionalnim procesima te utje\u010de na sve od zdravlja do ovisnosti. U nastavku donosimo sedam zanimljivih \u010dinjenica o amigdali.<\/p>\n\n\n\n

1. Amigdala zapravo nije jedna struktura…<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Jedna od poznatijih struktura mozga \u2013amigdala \u2013 nalazi se duboko u vanjski donjem temporalnom re\u017enju. Ovo podru\u010dje oblika badema dio je limbi\u010dkog sustava i zapravo je uparena struktura, s dijelovima u oba temporalna re\u017enja.<\/p>\n\n\n\n

No, mogu\u0107e je pre\u017eivjeti i samo s jednom, tvrdi Rahual Jandial, neurokirurg i neuroznanstvenik iz Centra za rak u Los Angelesu<\/a>. \u201eKako znam? Kirur\u0161ki mogu odstraniti jednu u sklopu operacije mozga koja se zove selektivna amigdalohipokampektomija.\u201c Zapravo, u studijama u kojima je amigdala odstranjena \u0161takorima, majmunima ili ze\u010devima, \u017eivotinje \u017eive normalne \u017eivote osim jednog zna\u010dajnog novog razvoja: ne osje\u0107aju strah.<\/p>\n\n\n\n

2. \u2026 zato \u0161to je amigdala u mozgu tvornica straha.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Strah od zmija ili utjecaj horor filmova velikim dijelom mo\u017eete pripisati funkciji svoje amigdale, koja \u201ereagira prije nego \u0161to se aktiviraju frontalni re\u017enjevi\u201c, rekao je Jandial. Ona je dio va\u0161eg instinktivnog mozga i slu\u017ei kao \u201eemocionalni termostat\u201c. Dodao je: \u201eOna nije zadu\u017eena samo za strah, nego za sve duboke i visceralne emocije \u2013 jedno od onih drevnih podru\u010dja mozga koji mogu prkositi zahtjevima frontalnog re\u017enja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U studiji objavljenoj 2007. godine u \u010dasopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience<\/em> pi\u0161e da \u201eaktivnost amigdale mo\u017ee predstavljati samu generaciju emocionalnog iskustva, i\/ili mo\u017ee odra\u017eavati raznovrsne aspekte obrade emocionalnih informacija koje su u korelaciji s emocionalnim iskustvom\u201c.<\/p>\n\n\n\n

3. Amigdala ima pravu vezu uma i tijela<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Amigdala ima svrhu koja ide iznad straha. Pokazano je da poma\u017ee u emocionalnom u\u010denju, \u201epri \u010demu znakovi dobivaju zna\u010denje kroz povezanost s nagra\u0111uju\u0107im ili odbojnim doga\u0111ajima\u201c, pi\u0161e u radu objavljenom u \u010dasopisu Current Opinion Neurobiology<\/em>. Nedavna istra\u017eivanja, pi\u0161u autori, sugeriraju da amigdala regulira dodatne kognitivne procese poput pam\u0107enja i pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

S njenom sposobnosti interpretacije osjetilnih podra\u017eaja u svijetu i prevo\u0111enja istih u fizi\u010dke reakcije, amigdala, kako sugerira istra\u017eiva\u010dki rad objavljen u \u010dasopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience<\/em>, \u201estoga mo\u017ee predstavljati utjelovljenu pa\u017enju \u2013 kriti\u010dnu vezu izme\u0111u sredi\u0161njih (mentalnih) i perifernih (tjelesnih) izvora\u201c.<\/p>\n\n\n\n

4. Zbog o\u0161te\u0107enja amigdale mogli biste biti napaljeni i gladni.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ozlje\u0111ena amigdala mo\u017ee kod osobe izazvati da se osje\u0107a \u201esuper gladnom, seksualno uzbu\u0111enom i fiksiranom na stavljanje stvari u usta\u201c, rekao je Jandial. U drugim slu\u010dajevima o\u0161te\u0107enje mo\u017ee dovesti do smanjenog straha od rizika te dovesti do pove\u0107anja riskantnog pona\u0161anja. <\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su otkrili da su odrasli majmuni nad kojima je izvr\u0161ena amigdalektomija \u201epokazali vi\u0161e pro-socijalnih znakova i manje izbjegavaju\u0107eg pona\u0161anja spram drugih (zdravih) majmuna\u201c. U jednom ekstremnom slu\u010daju, o\u0161te\u0107enje amigdale ugasilo je sposobnost jedne \u017eene da osje\u0107a strah.<\/p>\n\n\n\n

5. Tako\u0111er igra veliku ulogu u boli.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Fibromialgija je bolest koju karakteriza \u201erasprostranjena mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tana bol s ra\u0161irenom osjetljivosti na nekoliko mekih to\u010daka\u201c, kako to opisuje studija iz \u010dasopisa Clinical Neuroscience<\/em>. Brock je rekao da promjene u volumenu i funkciji amigdale imaju ulogu u fibromialgiji i sindromima kroni\u010dne boli. Ovo je posljedica amigdale koja postaje hiperbudna i pretjerano osjetljiva na vanjske osjete boli ili traume, pi\u0161e u studiji objavljenoj u \u010dasopisu Explore.<\/em> \u201eOvo rezultira iscrpljivanjem neuro-endokrinog i imunolo\u0161kog sustava te kroni\u010dnom fizi\u010dkom i mentalnom iscrpljeno\u0161\u0107u, kao i brojnim drugim sekundarnim simptomima i daljnjim komplikacijama.\u201c<\/p>\n\n\n\n

6. Amigdala je klju\u010dna za razumijevanje ovisnosti.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ovisnost se u medicinskoj zajednici smatra bole\u0161\u0107u mozga, a ne nedostatkom snage volje ili karakternom manom. U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Brain Research<\/em>, uobi\u010dajeni ovisni\u010dki krug sastoji se od tri faze \u2013 \u201ezaokupljenost\/anticipacija, intoksikacija i povla\u010denje\/negativan afekt \u2013 u kojima impulzivnost \u010desto dominira ranim fazama, a kompulzivnost zavr\u0161nim fazama\u201c. Amigdala je regrutirana u kona\u010dnoj fazi povla\u010denja, kada tijelu \u0161alje stresne signale tjeraju\u0107i osobu da \u017eudi vi\u0161e supstance o kojoj je ovisna.<\/p>\n\n\n\n

7. Unato\u010d napretku u tehnologiji oslikavanja mozga, i dalje ju je te\u0161ko prou\u010davati.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Iako o amigdali znamo puno vi\u0161e nego \u0161to se znalo kada je otkrivena kod majmuna 1930-ih, jo\u0161 uvijek imamo mnogo toga nau\u010diti. Zato \u0161to je amigdala smje\u0161tena duboko u mozgu i zapetljana s drugim, susjednim mo\u017edanim strukturama, te\u0161ko je prona\u0107i \u201eispravne na\u010dine za motrenje njene funkcije, ishoda i svih podru\u010dja na koje ima sinapti\u010dki utjecaj. Nadamo se da \u0107e vrijeme i daljnja znanstvena istra\u017eivanja to otkriti\u201c, rekao je Brandon Brock iz Centra za cerebralno zdravlje u Teksasu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O svom mozgu \u010desto mislimo kao o jednom velikom organu unutar na\u0161ih lubanja, no on se zapravo sastoji od mnogo malih struktura koje nam omogu\u0107uju da hodamo, govorimo, mislimo i osje\u0107amo. Me\u0111u ovim strukturama jedna od poznatijih je amigdala, za koju je otkriveno da ima iznimno va\u017enu ulogu u mnogim dru\u0161tvenim i emocionalnim procesima te […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050637,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493,19064,18455,16959],"class_list":["post-21042479","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak","tag-neuroznanost","tag-ovisnosti","tag-strah"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042479"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21061990,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042479\/revisions\/21061990"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}