Koriste\u0107i se jednostavnim zadatkom odabira oblika, studija je otkrila da ljudi vi\u0161e nau\u010de kada doga\u0111aji imaju nasilne ishode. Istra\u017eivanje je obavljeno pod vodstvom Michaela Browninga sa Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu i njegovog kolege Erdema Pulcua, a postavljeno istra\u017eiva\u010dko pitanje bavi se time da li tendencija da mijenjamo na\u010din na koji prioritiziramo obradu negativnih i pozitivnih doga\u0111aja utje\u010de na na\u0161a uvjerenja. Studija je prva takva koja dokazuje da ljudi odvojeno prosu\u0111uju koliko su informativni dobri i lo\u0161i ishodi. Ovo zna\u010di da ljudi s depresijom prioritiziraju negativne misli jer im djeluju va\u017enije.<\/p>\n\n\n\n
Sudionici su tijekom studije trebali odabrati izme\u0111u dva oblika koja su se pojavila na ekranu. Odabir jednog oblika donosio im je novac, dok im ga je drugi odnosio. \u201eSve \u0161to morate u ovom zadatku jest nau\u010diti gdje mislite da je pobjednik pa mo\u017eete osvojiti koliko god novaca je mogu\u0107e\u201c, objasnio je Browning.<\/p>\n\n\n\n
Browning je osmislio zadatak tako da su pozitivni (osvajanje novca) i negativni (gubljenje novca) ishodi varijabilni. Varijabla zna\u010di da se ishodi mijenjaju neo\u010dekivano \u2013 primjerice ako vam nov\u010di\u0107 padne na stranu glave osam puta za redom \u2013 umjesto stabilne izmjene izme\u0111u dva mogu\u0107a ishoda.<\/p>\n\n\n\n
Kako bismo bolje shvatili \u0161to zna\u010di varijabilnost doga\u0111aja, i za\u0161to osje\u0107amo da iz nje vi\u0161e u\u010dimo, razmislimo o nogometu. Zamislite da poku\u0161avate shvatiti koliko je dobar va\u0161 tim. \u201eAko va\u0161 nogometni tim konstantno i redovito pobje\u0111uje u 70 posto utakmica, tada vam rezultati pojedinih utakmica ne govore mnogo. \u0160to god da se dogodi, i dalje imaju 70 posto \u0161anse pobje\u0111ivanja idu\u0107e utakmice\u201c, obja\u0161njava Browning. No, ako se uspje\u0161nost va\u0161eg tima \u010desto mijenja, svaka utakmica vam daje nove informacije. \u201eAko pobijede, vjerojatnije je da je nogometni tim dobar. Stoga obra\u0107ate vi\u0161e pozornosti na ishod svake utakmice.\u201c<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/09\/zasto-ljudi-pate-od-depresije-1200x795.jpg\")
U ovom zadatku, \u201epromjenjivo\u201c zna\u010di da se najbolji odabir mijenja tijekom vremena. Varijabilni ishod (koji mo\u017ee biti pobjeda ili gubitak) mijenja se od jednog oblika do drugog. \u201eMorate u\u010diti vi\u0161e kada varijabilni ishod mijenja strane \u2013 govori vam da se vjerojatnost ishoda promijenila, stoga morate a\u017eurirati svoje uvjerenje\u201c, rekao je Browning.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom ove nedavno objavljene studije, Browning je programirao matemati\u010dki ra\u010dunalni model da dovr\u0161i isti zadatak koji su rje\u0161avali ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Ovi ra\u010dunalni programi imali su parametere koji su mijenjali brzinu kojom ra\u010dunalo u\u010di, \u0161to u\u010di i koliko je zainteresiran za dobitak ili gubitak.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su izmijenili ove parametre kako bi se ra\u010dunalo pona\u0161alo \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e nalik pojedina\u010dnom sudioniku. \u201eMo\u017eemo koristiti ove procjene kako bismo vidjeli koliko ljudi u\u010de specifi\u010dno iz pobjeda i gubitaka i kako brzo u\u010de koliko su bitne pobjede i gubici\u201c, rekao je Browning. \u201eRa\u010dunalo opisuje \u010ditav proces koji se odvija u mozgu osobe.\u201c Ukratko, vi\u0161e pozornosti obra\u0107amo na doga\u0111aje iz kojih mo\u017eemo vi\u0161e nau\u010diti. No, jo\u0161 nitko do sada nije pokazao da ljudi odvojeno procjenjuju koliko su informativni dobri i lo\u0161i ishodi, i zatim mijenjaju svoje u\u010denje kako bi reflektiralo ovu \u010dinjenicu.<\/p>\n\n\n\n