{"id":21042533,"date":"2020-01-09T20:18:37","date_gmt":"2020-01-09T19:18:37","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042533"},"modified":"2020-01-10T11:14:36","modified_gmt":"2020-01-10T10:14:36","slug":"sanjarite-to-znaci-da-ste-pametni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sanjarite-to-znaci-da-ste-pametni\/","title":{"rendered":"Sanjarite? To zna\u010di da ste pametni!"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi koji vole sanjariti i \u010desto odlutaju u svoj zami\u0161ljeni svijet ponekad nailaze na neodobravanje od strane onih koji za sebe ka\u017eu da \u010dvrsto stoje na zemlji.<\/p>\n<p>Njima u prilog ide najnovije istra\u017eivanje u kojem su znanstvenici dokazali da je sanjarenje zapravo dobro. Ono mo\u017ee biti znak inteligencije i kreativnosti. Ljudi \u010diji mozak ima veliki kapacitet jednostavno ne mogu sprije\u010diti misli da odlutaju.<\/p>\n<p>Studiju su proveli stru\u010dnjaci s Georgia Institute of Technology. Autori prof. psihologije Eric Schumacher i Christine Godwin su sa svojim kolegama i studentima promatrali mo\u017edanu aktivnost kod 100 ispitanika i to uz pomo\u0107 magnetne rezonance. Doku su le\u017eali, sudionici su se morali usredoto\u010diti na nepomi\u010dnu to\u010dku u razdoblju od 5 minuta.<\/p>\n<p>Znanstvenici su koristili podatke koji su dobili kako bi vidjeli koji dijelovi mozga rade sinkronizirano.<\/p>\n<p>Christine Godwin je rekla: &#8220;Povezana podru\u010dja u mozgu su nam omogu\u0107ila da vidimo koji dijelovi rade zajedno za vrijeme stanja budnosti i odmaranja.&#8221;<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo kako su isti obrasci aktivnosti povezani s razli\u010ditim kognitivnim sposobnostima. Ispitanici su tako\u0111er ispunjavali upitnike o tome koliko \u010desto sanjare u svom \u017eivotu. Oni koji \u010de\u0161\u0107e sanjare su pokazali ve\u0107u intelektualnu i kreativnu sposobnost te je kod njih magnetska rezonanca izmjerila ve\u0107u u\u010dinkovitost mozga.<\/p>\n<p>Schumacher nagla\u0161ava kako mnogi ljudi misle da je sanjarenje ne\u0161to lo\u0161e jer mnogi ljudi poku\u0161avaju ostati usredoto\u010deni na svoje zadatke, ali im to ne uspijeva. Podaci do kojih su do\u0161li znanstvenici pokazuju kako takve teorije nisu to\u010dne.<\/p>\n<p>Neki ljudi jednostavno imaju u\u010dinkovitiji mozak. \u0160to je ve\u0107a u\u010dinkovitost, to je ve\u0107i kapacitet razmi\u0161ljanja pa misli mogu odlutati za vrijeme obavljanja jednostavnih zadataka. Mnoga \u0161kolska djeca nau\u010de gradivo u nekoliko minuta pa im misli odlutaju dok je drugoj djeci potrebno vi\u0161e vremena.<\/p>\n<p>Kako znati je li vam mozak u\u010dinkovit? Ako mo\u017eete odlutati mislima za vrijeme razgovora ili zadataka i onda se ponovno vratiti bez da ste propustili va\u017ene podatke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi koji vole sanjariti i \u010desto odlutaju u svoj zami\u0161ljeni svijet ponekad nailaze na neodobravanje od strane onih koji za sebe ka\u017eu da \u010dvrsto stoje na zemlji. Njima u prilog ide najnovije istra\u017eivanje u kojem su znanstvenici dokazali da je sanjarenje zapravo dobro. Ono mo\u017ee biti znak inteligencije i kreativnosti. Ljudi \u010diji mozak ima veliki [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21042583,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17704,16493],"class_list":["post-21042533","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-inteligencija","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042533"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042533\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21042583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}