Rezultati velikog osmogodi\u0161njeg istra\u017eivanja koje je provodilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost izuzetno \u0161tetno utje\u010de na podmladak morske faune. Brojka mladih \u017eivotinjskih vrsta bi se mogla smanjiti na \u010detvrtinu u usporedbi s onim \u0161to imamo danas. Neki od stru\u010dnjaka su jo\u0161 i pesimisti\u010dniji pa smatraju da \u0107e smanjenje pasti na dvanaestinu.<\/p>\n
Glavni zaklju\u010dci bro\u0161ure predstavljali su se na godi\u0161njoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu krajem studenoga. Autori doti\u010dnog projekta BIOACID tvrde kako \u0107e neke \u017eivotinjske vrste najprije imati koristi od kemijskih promjena (alge, recimo, zbog ugljikovog dioksida za fotosintezu) no \u010dak \u0107e i one u kona\u010dnici biti indirektno pogo\u0111ene promjenama u cijelom hranidbenom lancu.<\/p>\n
Tvrdi se i da \u0107e na pogubnost promjena uzrokovanih zakiseljavanjem imati utjecaja i klimatske promjene, razvoj obalnih gradova, zaga\u0111enost, pretjerani izlov i poljoprivredna gnojiva. Isti\u010de se da se acidifikacija doga\u0111a na vrhuncu globalnog zatopljenja \u0161to ljudski rod dovodi do dvostruke nevolje. Kombinacija tih dvaju faktora bi mogla biti najkriti\u010dniji ekonomski i okoli\u0161ni izazov stolje\u0107a.<\/p>\n
Oceani, naime, apsorbiraju \u010detvrtinu emisija stakleni\u010dkih plinova i dodatno se jo\u0161 \u010detvrtina usisa u biosferu, a to prirodno limitira razinu stakleni\u010dkih plinova u atmosferi. CO2 se u atmosferi zadr\u017eava stotinama godina, a u oceanima i dulje. Plinovi pohranjeni u njima imaju dugoro\u010dne posljedice zbog acidifikacije.<\/p>\n
Da bi se slikovitije pribli\u017eilo koliko je stanje alarmantno treba re\u0107i da svakog dana svjetski oceani apsorbiraju 4 kg CO2 po osobi, a postoje\u0107a razina kiselosti oceana \u00a0je “bez presedana u 300 milijuna godina”, stoji u upozorenju znanstvenika.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/10\/98389173_1-300x216.jpg\")
Pribor za prou\u010davanje acidifikacije. Foto: Maike Nicola\/Geomar<\/p><\/div>\n
Uglji\u010dni dioksid se iz fosilnih goriva rastvara u morskoj vodi proizvode\u0107i tako karbonatnu kiselinu zbog \u010dega se smanjuje pH faktor vode. Od samog po\u010detka industrijske revolucije je prosje\u010dan pH globalne povr\u0161ine oceana pao s 8,2 na 8,1. U prijevodu, kiselost je pove\u0107ana za oko 26 posto.<\/p>\n
“Acidifikacija utje\u010de na \u017eivot svih morskih stanovnika, samo u razli\u010ditoj mjeri”, poruka je voditelja studije, profesor Ulfa Riebesella iz Centra za istra\u017eivanje oceana GEOMAR Helmholtz. Upozorio je da \u0107e negativan utjecaj ja\u010de osjetiti morske \u017eivotinje u svojoj ranijoj \u017eivotnoj fazi. “\u010cak i ako morski organizmi nisu direktno pogo\u0111eni acidifikacijom, ona \u0107e na njih indirektno utjecati preko promjene stani\u0161ta ili izmjenama u hranidbenom lancu. Ve\u0107 je ugro\u017een podmladak atlantskog bakalara, plave dagnje, morskog leptira, morske zvijezde i morskog je\u017ea.”<\/p>\n
Stru\u010dnjakinja za acidifikaciju oceana dr. Carol Turley iz britanskog laboratorija Plymouth Marine ka\u017ee da je studija BIOACID-a iznimno va\u017ena. “Ona pridonosi bitnom uvidu u posljedice koje acidifikacija oceana mo\u017ee imati na ogroman broj morskih organizama, od mikroba pa do ribljih vrsta\u201c, rekla je Turley.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Acidifikacija je prijetnja morskom ekosustavu. Zahvaljuju\u0107i emisiji uglji\u010dnog dioksida razina stakleni\u010dkih plinova je sve vi\u0161a. Oceani, koji tu emisiju apsorbiraju sve su kiseliji (acidifikacija), a to ima sve pogubniji utjecaj na morske ekosustave i riblje resurse. To tvrde autori izvje\u0161\u0107a pod nazivom “Biolo\u0161ki utjecaji na acidifikaciju oceana” (BIOACID). Rezultati velikog osmogodi\u0161njeg istra\u017eivanja koje je provodilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21042543,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16325],"tags":[19618,19617,19616],"class_list":["post-21042544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-zemlja","tag-acidifikacija","tag-kiselost","tag-oceani"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042544"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042544\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21042543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}