{"id":21042632,"date":"2017-12-20T11:44:29","date_gmt":"2017-12-20T10:44:29","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042632"},"modified":"2017-12-20T11:56:02","modified_gmt":"2017-12-20T10:56:02","slug":"bakterije-imaju-osjetilo-dodira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/bakterije-imaju-osjetilo-dodira\/","title":{"rendered":"Bakterije imaju osjetilo dodira"},"content":{"rendered":"<p>Iako bakterije nemaju sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav, one mogu &#8220;osjetiti&#8221; svijet oko sebe.<\/p>\n<p>U studiji koju su proveli istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u Baselu otkriveno je kako ovi mali mikroorganizmi nemaju samo sposobnost odgovaranja na kemijske signale ve\u0107 imaju i osjetilo dodira. To zna\u010di da mogu prepoznati razli\u010dite povr\u0161ine i u skladu s njima djelovati.<\/p>\n<p>Za ljude osjetilo dodira je veoma va\u017eno jer nam poma\u017ee da prepoznamo i izbjegnemo opasne povr\u0161ine.\u00a0Bakterijama ovo osjetilo omogu\u0107uje prepoznavanje vrste povr\u0161ine s kojom su u kontaktu. Znanstvenici smatraju kako je ono \u0161to se doga\u0111a prvih nekoliko sekunda nakon dodira s povr\u0161inom bitno za nastanak uspje\u0161ne infekcije.<\/p>\n<p>Kako bi otkrili mehanizam kojim se bakterija slu\u017ei da bi osjetila povr\u0161inu, znanstvenici su prou\u010davali bezopasnu vrstu bakterije Caulobacter crescentus.<\/p>\n<p>Znanstvenik Urs Jenal je rekao: &#8220;Mi ne znamo mnogo o tome kako bakterije prepoznaju mehani\u010dke poticaje i kako mijenjaju svoje pona\u0161anje. Uz pomo\u0107 nepatogene bakterije Caulobacter uspjeli smo po prvi put dokazati kako bakterije imaju &#8220;osjetilo dodira&#8221;. Ovaj mehanizam im poma\u017ee da prepoznaju povr\u0161ine i zapo\u010dnu proizvodnju vlastitog adhezina unutar stanica.&#8221;<\/p>\n<p>Neke bakterije imaju bi\u010d koji se naziva flagelum\u00a0i koji im omogu\u0107uje kretanje. Neke imaju samo jedan, a neke vi\u0161e flageluma. Mlade C.crescentus bakterije imaju samo jedan bi\u010d, a broj im se pove\u0107ava nakon nekog vremena. Zbog rotacije flageluma, bakterije se mogu kretati kroz teku\u0107inu. Ali, ovi mikroorganizmi nemaju mi\u0161i\u0107e, ve\u0107 se kre\u0107u uz pomo\u0107 energije koju im daje protjecanje protona kroz membranu stanice.<\/p>\n<p>Upravo ovaj mehanizam omogu\u0107uje bakterijama da &#8220;osje\u0107aju&#8221;. Kada stanice do\u0111u u dodir s povr\u0161inom, ometa se rad motora koji pokre\u0107e flagelum. Zbog toga se i remeti protjecanje protona. Unutar nekoliko sekundi nastaje odgovor bakterije koja po\u010dinje proizvoditi adhezin koji \u0107e ih u\u010dvrstiti na toj povr\u0161ini.<\/p>\n<p>Iako je bakterija koju su prou\u010davali bezopasna, znanstvenici smatraju kako \u0107e im ovo otkri\u0107e pomo\u0107u u razumijevanju i daljnjem istra\u017eivanju zaraznih bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako bakterije nemaju sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav, one mogu &#8220;osjetiti&#8221; svijet oko sebe. U studiji koju su proveli istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u Baselu otkriveno je kako ovi mali mikroorganizmi nemaju samo sposobnost odgovaranja na kemijske signale ve\u0107 imaju i osjetilo dodira. To zna\u010di da mogu prepoznati razli\u010dite povr\u0161ine i u skladu s njima djelovati. Za ljude [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043240,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[17745,17484],"class_list":["post-21042632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-bakterije","tag-biologija-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042632"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042632\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}