Novi preliminarni rezultati NASA-ine blizana\u010dke studije predla\u017eu da odlazak u svemir pove\u0107ava metilaciju DNK, proces odgovoran za uklju\u010divanje i isklju\u010divanje gena. Ova otkri\u0107a ne samo da pru\u017eaju uvid u ovaj stani\u010dni proces, nego i govore znanstvenicima kako se ljudsko tijelo mo\u017ee promijeniti jednom kad napusti Zemljinu atmosferu.<\/p>\n
\u201eNeke od najuzbudljivijih stvari koje smo vidjeli kada smo gledali ekspresiju gena u svemiru je to \u0161to zapravo vidimo eksploziju, koja pali poput vatrometa \u010dim ljudsko tijelo u\u0111e u svemir\u201c, rekao je doktor Chris Mason, voditelj NASA-inog istra\u017eiva\u010dkog projekta s blizancima. \u201eS ovom studijom, vidjeli smo kako tisu\u0107e i tisu\u0107e gena mijenjaju dok se uklju\u010duju i isklju\u010duju. Ovo se doga\u0111a \u010dim astronaut do\u0111e u svemir, i dio aktivnosti privremeno se nastavlja sve do povratka na Zemlju.\u201c<\/p>\n
Jedinstveni eksperiment mogao se obaviti zahvaljuju\u0107i Marku i Scottu Kellyju, blizancima i NASA-inim astronautima. Scott Kelly proveo je vi\u0161e od 11 mjeseci u svemiru (izme\u0111u 2015. i 2016), a obzirom da ima izvrstan kontrolni uzorak u svom bratu Marku, NASA se uhvatila ovog revolucionarnog istra\u017eiva\u010dkog podviga.<\/p>\n
Cjelovita studija jo\u0161 nije objavljena, no neka su otkri\u0107a ve\u0107 dostupna. U jednom od ovih geneti\u010dkih istra\u017eivanja znanstvenici su otkrili da su telomere Scotta Kellyja narasle ve\u0107e nego Markove. Ovo je suprotno od onog \u0161to se o\u010dekivalo. (Telomere su strukture na krajevima kromosoma koje \u0161tite kromosome i osiguravaju njegovu stabilnost. Posebno su va\u017ene u kontroli procesa starenja i odr\u017eavanju stani\u010dne besmrtnosti, a ovom otkri\u0107u dodijeljena je Nobelova nagrada za medicinu 2009).<\/p>\n
\u201eOva studija predstavlja jedan od najopse\u017enijih pogleda na ljudsku biologiju\u201c, dodao je Mason. \u201eOna stvarno postavlja temelj za razumijevanje molekularnih rizika putovanja u svemir, kao i na\u010dina na koje potencijalno za\u0161tititi i popraviti te genetske promjene.\u201c<\/p>\n
Studija je prou\u010davala \u010detiri glavna aspekta ljudske biologije: prou\u010davala je fiziologiju i na\u010din na koji mikrogravitacija utje\u010de na razli\u010dite organe, primjerice na srce i mozak. Tako\u0111er je gledala promjene u percepciji i razmi\u0161ljanju, \u0161to je jezgra zdravlja pona\u0161anja, te je uzela u obzir ljudski mikrobiom i kako svemirski letovi mogu utjecati na bakterije koje \u017eive u na\u0161im crijevima. I kona\u010dno, gledala je na sve geneti\u010dke promjene izme\u0111u Scotta i Marka.<\/p>\n
Studija blizanaca je dio NASA-inog Programa istra\u017eivanja ljudi (eng. Human Research Program<\/em>) kojem je cilj razviti najbolju tehnologiju kako bi se osiguralo da putovanja ljudi u svemir budu \u0161to sigurnija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novi preliminarni rezultati NASA-ine blizana\u010dke studije predla\u017eu da odlazak u svemir pove\u0107ava metilaciju DNK, proces odgovoran za uklju\u010divanje i isklju\u010divanje gena. Ova otkri\u0107a ne samo da pru\u017eaju uvid u ovaj stani\u010dni proces, nego i govore znanstvenicima kako se ljudsko tijelo mo\u017ee promijeniti jednom kad napusti Zemljinu atmosferu. \u201eNeke od najuzbudljivijih stvari koje smo vidjeli kada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323,16347],"tags":[18053,18525,17036,16470,19149,18791],"class_list":["post-21042693","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svemir","category-genetika","tag-astronauti","tag-genetika","tag-geni","tag-nasa","tag-starenje","tag-svemirski-letovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042693"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042693\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}