{"id":21042700,"date":"2019-12-03T18:09:00","date_gmt":"2019-12-03T17:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042700"},"modified":"2019-12-04T10:17:23","modified_gmt":"2019-12-04T09:17:23","slug":"kako-urbanizacija-utjece-na-evoluciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-urbanizacija-utjece-na-evoluciju\/","title":{"rendered":"Kako urbanizacija utje\u010de na evoluciju?"},"content":{"rendered":"<p>Postoji jedna vrsta komarca koja \u017eivi u londonskom metrou. Ovaj odre\u0111eni komarac prilagodio se \u017eivotu u svom podzemnom stani\u0161tu. Za razliku od ro\u0111aka koji \u017eive nad zemljom, on ne hibernira tijekom zime i \u017eenkama nije potrebna krv za jaja. Zapravo, dva komarca se genetski razlikuju do te mjere da se ne mogu vi\u0161e kri\u017eati.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu u Tucsonu u Arizoni, jedna vrsta ptica \u2013 meksi\u010dka rujnica \u2013 razvila je du\u017ei, \u0161iri kljun jer im to olak\u0161ava grickanje brojnih ukusnih poslastica u hranilicama za ptice koje ljudi odr\u017eavaju u svojim dvori\u0161tima.<\/p>\n<p>U oba slu\u010daja je evoluciju potaknula ljudska aktivnost i, posebice, urbanizacija.<\/p>\n<p>\u201eTradicionalno se o evoluciji mislilo kao o dugoro\u010dnom procesu potaknutom ekolo\u0161kim pritiscima i interakcijom izme\u0111u vrsta. No sada postoji novi pokreta\u010d koji velikom brzinom mijenja brojne druge vrste, a to je kako stupaju u interakciju s ljudima i na\u0161im izgra\u0111enim okoli\u0161em\u201c, rekao je Jason Munshi-South, izvanredni profesor biolo\u0161kih znanosti sa Sveu\u010dili\u0161tu Fordham.<\/p>\n<p>\u201eLjudi i na\u0161i gradovi su jedna od najdominantnijih sila suvremene evolucije.\u201c<\/p>\n<p>U radu objavljenom ovaj tjedan u \u010dasopisu <em>Science,<\/em> Munshi-South i Marc Johnson, izvanredni profesor biologije na Sveu\u010dili\u0161tu Toronto Mississauga, analizirali su postoje\u0107a istra\u017eivanja o utjecaju urbanizacije na evoluciju kako bi povezali rezultate. Otkrili su da gradovi uzrokuju ubrzanje u evoluciji.<\/p>\n<p>\u017divotinje su se kroz prirodnu selekciju i slu\u010dajne mutacije prilagodili uporabi pesticida, zaga\u0111enju, lokalnoj klimi i strukturi gradova. I sve se to doga\u0111a puno ve\u0107om brzinom nego \u0161to biste ina\u010de o\u010dekivali.<\/p>\n<p>\u201eNapravili smo novi ekosustav koji niti jedan organizam nije vidio prije\u201c, rekao je Johnson.<\/p>\n<p>&#8220;Dobra je vijest da se neki organizmi mogu prilagoditi, kao \u0161to su doma\u0107e vrste koje imaju va\u017ene ekolo\u0161ke funkcije u okoli\u0161u. No, to mo\u017ee biti i lo\u0161a vijest jer bi sposobnost prilagodbe nekih od ovih organizama na na\u0161e gradove mogla pove\u0107ati prijenos bolesti.\u201c<\/p>\n<p>\u201eStjenice su, primjerice, jo\u0161 prije dvadeset godina bile rijetkost, ali su se prilagodile insekticidima kojima ih se dr\u017ealo pod kontrolom te su eksplodirale u izobilju \u0161irom svijeta\u201c, dodao je.<\/p>\n<p>Znanstveni par je otkrio da \u017eivotinje u gradovima pokazuju manju genetsku raznolikost od onih iz manje urbanih podru\u010dja. Primjerice, crvene lisice koje su nedavno migrirale u Z\u00fcrich u \u0160vicarskoj. One pokazuju manje genetske raznolikosti od onih u obli\u017enjim seoskim podru\u010djima, \u0161to bi ih, ka\u017eu znanstvenici, moglo staviti na ve\u0107i rizik od bolesti i klimatskih promjena.<\/p>\n<p>Znanstvenici se nadaju da \u0107e privla\u010denjem pozornosti na utjecaj urbanizacije na evoluciju gradski planeri biti \u201enje\u017eniji prema nama i okoli\u0161u\u201c te prona\u0107i na\u010dine da za\u0161tite izvorne vrste i pritom ograni\u010davaju \u0161irenje nametnika i prijenosnika bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji jedna vrsta komarca koja \u017eivi u londonskom metrou. Ovaj odre\u0111eni komarac prilagodio se \u017eivotu u svom podzemnom stani\u0161tu. Za razliku od ro\u0111aka koji \u017eive nad zemljom, on ne hibernira tijekom zime i \u017eenkama nije potrebna krv za jaja. Zapravo, dva komarca se genetski razlikuju do te mjere da se ne mogu vi\u0161e kri\u017eati. U [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18580,18193,19200,17129,18505],"class_list":["post-21042700","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-evolucija","tag-grad","tag-gradovi","tag-komarac","tag-zagadenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042700"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042700\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}