{"id":21042763,"date":"2019-12-09T15:03:00","date_gmt":"2019-12-09T14:03:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042763"},"modified":"2019-12-22T18:26:28","modified_gmt":"2019-12-22T17:26:28","slug":"sokantne-fotografije-pokazuju-more-plasticnog-otpada-na-karibima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sokantne-fotografije-pokazuju-more-plasticnog-otpada-na-karibima\/","title":{"rendered":"\u0160okantne fotografije pokazuju more plasti\u010dnog otpada"},"content":{"rendered":"<p>Do 2050. godine sme\u0107e u oceanu \u0107e nadvladati ribu, a preko 5,25 trilijuna komada plasti\u010dnog otpada ve\u0107 se nalazi u svjetskim morima. Statistike su prili\u010dno \u0161okantne, no ni\u0161ta ne govori glasnije nego kad tu stvarnost vidite sami.<\/p>\n<p>Ove \u0161okantne fotografije snimila je fotografkinja Caroline Power izme\u0111u otoka Roatan i Cayos Cochinos, s obale Hondurasa. Fotografije su nastale krajem rujna i po\u010detkom listopada 2017.<\/p>\n<p>Otpad ima tendenciju da se okuplja oko morskih tokova i linija gdje pritje\u010du dvije struje u oceanu. Morske struje u\u010dinkovito okupljaju morske otpatke i plasti\u010dno one\u010di\u0161\u0107enje dok u kona\u010dnici ne budu zarobljeni odre\u0111enim strujama.<\/p>\n<p>Pove\u0107anje one\u010di\u0161\u0107enja nema nikakve veze s nedavnim nizom brutalnih uragana na Karibima, ka\u017ee Power. Zapravo, problem se doga\u0111a ve\u0107 nekoliko godina.<br \/>\n\u201eNa\u017ealost, to postaje sve uobi\u010dajenije. \u017divjela sam na otoku Roatan 11 godina, rekla je Power za <em>IFLScience<\/em> u e-mailu. \u201eProblem sme\u0107a pogor\u0161ao se u posljednjih 5 do 7 godina. Nekad su tu bile sme\u0111e alge, s ne\u0161to plastike i stiropora. Sada, u odre\u0111enim periodima godine, ta su podru\u010dja gotovo u potpunosti prekrivena sme\u0107em.\u201c<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-21042764 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1510139738-pa041549-2.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"683\"><\/p>\n<p>Rje\u0161enje nije jednostavno. Potrebne su ogromne promjene na\u010dina na koji konzumiramo i \u017eivimo, \u0161to se mo\u017ee posti\u0107i samo kroz \u0161iroke politi\u010dke odluke i velika infrastrukturna pobolj\u0161anja.<\/p>\n<p>No, mogu\u0107e je i da pojedinac napravi ne\u0161to za promjenu. Recikliranje je najo\u010ditiji korak, ali jo\u0161 je va\u017enije smanjiti uporabu plastike na prvom mjestu, primjerice izbjegavanjem stiropornih pakiranja, i osobnog ponovnog kori\u0161tenja plastike koliko god je to mogu\u0107e, primjerice tako da sami nosite svoje vre\u0107ice za kupovinu u du\u0107an.<\/p>\n<p>\u201e\u010cak i kad bi 1 posto ljudi koji ovo vide promislio o svojoj uporabi plastike, to bi bio veliki korak naprijed\u201c, dodala je Power. \u201eRoatan nije usamljen u na\u0161oj bitki s oceanskim otpadom. To je problem s kojim se susre\u0107e svaka obala, more i ocean.\u201c<\/p>\n<p>\u201eSvaka osoba u svakoj zemlji odgovorna je za na\u0161u svjetsku krizu otpada.\u201c<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-21042765 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1510139774-img-1034-2.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"750\"><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-21042766 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1510139800-pa112252.jpg\" alt=\"\" width=\"1000\" height=\"1333\"><\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-21042767 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1510139926-powers.jpg\" alt=\"\" width=\"720\" height=\"960\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do 2050. godine sme\u0107e u oceanu \u0107e nadvladati ribu, a preko 5,25 trilijuna komada plasti\u010dnog otpada ve\u0107 se nalazi u svjetskim morima. Statistike su prili\u010dno \u0161okantne, no ni\u0161ta ne govori glasnije nego kad tu stvarnost vidite sami. Ove \u0161okantne fotografije snimila je fotografkinja Caroline Power izme\u0111u otoka Roatan i Cayos Cochinos, s obale Hondurasa. Fotografije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[19393,16947,16810,16954,18505],"class_list":["post-21042763","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-karibi","tag-ocean","tag-otpad","tag-plastika","tag-zagadenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042763"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042763\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}