{"id":21042803,"date":"2017-11-10T17:17:53","date_gmt":"2017-11-10T16:17:53","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042803"},"modified":"2020-10-15T14:47:22","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:22","slug":"bizarna-teorija-tvrdi-da-zivimo-u-1720-godini-zato-sto-je-rani-srednji-vijek-laziran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/bizarna-teorija-tvrdi-da-zivimo-u-1720-godini-zato-sto-je-rani-srednji-vijek-laziran\/","title":{"rendered":"Bizarna teorija tvrdi da \u017eivimo u 1720. godini zato \u0161to je rani srednji vijek la\u017eiran"},"content":{"rendered":"<p>Po Teoriji fantomskog vremena, Karlo Veliki nikad nije postojao, kao ni 297 godina koje su naprosto izmi\u0161ljene.<\/p>\n<p>U svijetu u kojemu svaka ideja ima razoran utjecaj, poma\u017ee znati da postoji bar nekoliko stvari oko kojih se svijet kao cjelina sla\u017ee. Vrijeme, kalendar i osnova ideja da se povijest odvila onako kako povjesni\u010dari tvrde da je to\u010dno, samo su neke od tih stvari. U kona\u010dnici, bar se svi mo\u017eemo slo\u017eiti da smo sada u 2017. godini, zar ne?<\/p>\n<p>Ne.<\/p>\n<p>Po njema\u010dkom povjesni\u010daru Heribertu Illigu trenutno smo u 1720. godini, gregorijanski kalendar je la\u017e, a dio srednjeg vijeka u potpunosti je izmi\u0161ljen.<\/p>\n<p>Ne, ovaj \u010dovjek nije lud (bar ne slu\u017ebeno) i on zapravo tvrdi da ima arheolo\u0161ke dokaze koji podupiru njegovu tvrdnju.<\/p>\n<p>Illig je 1991. predstavio svoju teoriju, dobro imenovanu kao Teoriju o fantomskom vremenu. On tvrdi da je oko 1000. godine uslijedila urota da se promijeni sustav datiranja, a tu su promjenu potaknula tri svjetska vladara.<\/p>\n<p>Illig tvrdi da su se papa Silvestar II, rimski car Oton III i bizantski car Konstantin VII na\u0161li zajedno i promijenili kalendar kako bi izgledalo kao da je Oton po\u010deo svoju vladavinu na tisu\u0107ljetnu godinu, odnosno 1000. g. p. Kr, umjesto 996. godine. Razlog za to je taj \u0161to 1.000 zvu\u010di puno znakovitije neko 996.<\/p>\n<p>Illig dalje tvrdi da je trojac promijenio postoje\u0107e dokumente i stvorio la\u017ene povijesne doga\u0111aje i ljude kako bi poduprli svoju zavjeru. On tvrdi da Karlo Veliki nije bio pravi vladar, ve\u0107 tip legende poput one o kralju Arturu. Objasnio je da je kroz svo ovo petljanje i krivotvorenje povijesti nadodano dodatnih 297 godina.<\/p>\n<p>Dvije stotine i devedeset sedam godina nikad se nije dogodilo.<\/p>\n<p>Illig ka\u017ee kako su neadekvatan sustav datiranja srednjovjekovnih predmeta i pretjerano oslanjanje na pisanu povijest glavni krivci za ovo. Po njegovom istra\u017eivanju, godine izme\u0111u 614. i 911. p. Kr. se ne zbrajaju dobro. Godine prije 614. bile su obilje\u017eene povijesno zna\u010dajnim doga\u0111ajima, kao i godine nakon 911, no on tvrdi kako su ove izme\u0111u neuobi\u010dajeno dosadne.<\/p>\n<p>On tako\u0111er isti\u010de kako matemati\u010dke razlike izme\u0111u julijanskog i gregorijanskog kalendara dodatno kompliciraju situaciju. Julijanski kalendar ka\u017ee da je puna godina traje 365,25 dana, dok je na gregorijanskom kalendaru \u2013 onom koji koristimo sada \u2013 godina za 11 minuta kra\u0107a.<\/p>\n<p>Nadalje, Illig tvrdi kako je rimska arhitektura u 10. stolje\u0107u u zapadnoj Europi suvi\u0161e moderna za period u kojemu je navodno izgra\u0111ena.<\/p>\n<p>Iako Teorija o fantomskom vremenu djeluje pomalo nategnuto, Illig je uspio prona\u0107i prista\u0161e.<\/p>\n<p>Dr. Hans-Ulrich Niemitz 1995. godine je objavio rad pod naslovom \u201eJe li rani srednji vijek stvarno postojao?\u201c u kojemu tvrdi da je odgovor na to pitanje negativan.<\/p>\n<p>\u201eIzme\u0111u antike (1. godina p. Kr) i renesanse (1500. g. p. Kr) povjesni\u010dari ra\u010dunaju oko 300 godina previ\u0161e u svojoj kronologiji\u201c, napisao je Niemitz. \u201eDrugim rije\u010dima: rimski car August \u017eivio je prije 1.700 godina, a ne kako se konvencionalno pretpostavlja prije 2.000 godina.\u201c<\/p>\n<p>Neke od Niemitzovih tvrdnji odjek su Illigovih, poput razlike izme\u0111u julijanskog i gregorijanskog kalendara, i nedostatka pouzdanih povijesnih izvora. No, Niemitz je priznao da bi mogao postojati i kontraargument, jer su bizantske i islamske regije u tom vremenu bile u ratu, \u0161to je dobro dokumentirano.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina povjesni\u010dara diljem svijeta je kriti\u010dna spram ove teorije. Bezbrojni povjesni\u010dari tvrde kako su koristili zapisane datume Sun\u010devih pomr\u010dina, kao i dokumentirane povijesti iz drugih dijelova svijeta koji se poklapaju s \u201enestalim\u201c razdobljem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po Teoriji fantomskog vremena, Karlo Veliki nikad nije postojao, kao ni 297 godina koje su naprosto izmi\u0161ljene. U svijetu u kojemu svaka ideja ima razoran utjecaj, poma\u017ee znati da postoji bar nekoliko stvari oko kojih se svijet kao cjelina sla\u017ee. Vrijeme, kalendar i osnova ideja da se povijest odvila onako kako povjesni\u010dari tvrde da je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16832,18674,18708],"class_list":["post-21042803","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-povijest","tag-rimsko-carstvo","tag-srednji-vijek"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042803"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042803\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}