Kvantna teorija, prvi put predlo\u017eena prije gotovo 90 godina, kona\u010dno je potvr\u0111ena, potencijalno poti\u010du\u0107i nove pristupe u razli\u010ditim podru\u010djima poput medicinskih biosenzora i skladi\u0161tenja solarne energije.<\/p>\n
Znanstvenici David McKenzie i Enyi Guo sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyju izvijestili su u \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society<\/em> da su uspje\u0161no demonstrirali kvantno tuneliranje u vodi \u2013 fenomen koji je prvi predvidio britanski teoretski fizi\u010dar Ronald Gurney 1931. godine.<\/p>\n Kvantno tuneliranje je jedan od \u010dudnijih proizvoda kvantne mehanike, i oslanja se na dualnost val-\u010destica subatomskih \u010destica.<\/p>\n Teorija opisuje kako u odre\u0111enim okolnostima \u010destica mo\u017ee poraziti ograni\u010denja klasi\u010dne fizike kada je suo\u010dena s preprekom. Klasi\u010dne jednad\u017ebe pokazat \u0107e da \u010destica nema dovoljno energije da nadi\u0111e ovu prepreku, ali dualnost val-\u010destica omogu\u0107ava joj da se tunelira ravno kroz nju.<\/p>\n Sposobnost \u010destica za tuneliranje sada je dobro uspostavljena. Kriti\u010dna je za nuklearnu fuziju, i osnova je pretra\u017enog mikroskopa s tuneliranjem (eng. scanning tunnelling microscope<\/em>, STM). No, unato\u010d predvi\u0111anjima, do sada nije bila opa\u017eena u vodi.<\/p>\n Kako bi istra\u017eili Gurneyjevu teoriju, McKenzie i Guo stavili su zlatne elektrode u \u010distu vodu i kroz njih proveli struju niskog napona.<\/p>\n Zatim su izmjerili doprinos postojanoj struji koji proizlazi iz dva procesa: neutralizacija iona apsorbiranih na povr\u0161inu elektroda i tuneliranje elektrona izme\u0111u elektrona i iona koji su jo\u0161 uvijek bili u otopini.<\/p>\n Utvrdili su da najve\u0107i dio struje dolazi od elektrona koji tuneliraju prema i od iona u blizini elektroda. Tako\u0111er su otkrili da su Gurneyjevi izra\u010duni bili mrvicu neto\u010dni jednom kada su stvarne vrijednosti postale poznate, no potvrdili su da su kasnija usavr\u0161avanja, koja je napravio kanadski kemi\u010dar i dobitnik Nobelove nagrade Rudolph Marcus, bila precizna.<\/p>\n Za ne-teorijske fizi\u010dare, otkri\u0107e bi moglo izgledati pomalo nejasno, ali McKenzie isti\u010de da njegova i Guova otkri\u0107a imaju zna\u010dajne primjene za neke vrlo velike industrije.<\/p>\n \u201eOvo predstavlja osnovu za nove i br\u017ee metode otkrivanja biomedicinskih ne\u010disto\u0107a u vodi, s potencijalno va\u017enim implikacijama za tehnike biosenziranja\u201c, rekao je.<\/p>\n \u201eBolje razumijevanje elektrolize postaje sve va\u017enije za primjene alternativnih energija u onome \u0161to se nekad naziva \u201evodikovom ekonomijom\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kvantna teorija, prvi put predlo\u017eena prije gotovo 90 godina, kona\u010dno je potvr\u0111ena, potencijalno poti\u010du\u0107i nove pristupe u razli\u010ditim podru\u010djima poput medicinskih biosenzora i skladi\u0161tenja solarne energije. Znanstvenici David McKenzie i Enyi Guo sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyju izvijestili su u \u010dasopisu Proceedings of the Royal Society da su uspje\u0161no demonstrirali kvantno tuneliranje u vodi \u2013 fenomen […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17429,17348,16560,18938],"class_list":["post-21042810","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-fizika","tag-kvantna-fizika","tag-kvantna-mehanika","tag-struja","tag-tunel"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042810"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042810\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}