Ono si \u0161to jede\u0161, ka\u017ee jedna poslovica. Upravo ova ideja pomogla je industriji organske hrane da izraste u industriju od vi\u0161e milijardi dolara godi\u0161nje, budu\u0107i da ljudi \u017eele bolje ne samo za sebe nego i za svoj okoli\u0161. Ali je li \u201e\u010dista\u201c hrana zapravo bolja od komercijalno uzgojenih sorti? Pa, u znanosti ta stvar nikako nije rije\u0161ena.<\/p>\n
Postoje dva glavna argumenta kada su u pitanju prednosti organske hrane, osobito usjeva. Prvi argument je da je hranjivi sadr\u017eaj biljaka uzgojenih bez sinteti\u010dkih pesticida ve\u0107i nego kod istih biljaka uzgojenih u normalnim uvjetima, pa zato oni koji ih konzumiraju imaju odre\u0111ene \u201ezdravstvene koristi\u201c. Drugi argument tvrdi da organske farme pove\u0107avaju dobrobit \u017eivotinja, pru\u017eaju\u0107i humaniji okoli\u0161 za uzgoj stoke, a dobre su i za okolnu prirodu i divlje \u017eivotinje. Dok industrija organske hrane ove argumente dr\u017ei kao \u010dinjenice, postoje ozbiljne sumnje u istinitost ovih tvrdnji.<\/p>\n
Tvrdi se da organski usjevi sadr\u017ee vi\u0161e hranjivih tvari od neorganske hrane. Jedna analiza sa Sveu\u010dili\u0161ta Newcastle koja je analizirala podatke 343 studije, primjerice, otkrila je da organski usjevi sadr\u017ee do 60 posto vi\u0161e antioksidansa od uobi\u010dajeno uzgojenih usjeva \u2013 \u0161to je jednako tome da pojedete dodatnih jednu ili dvije porcije vo\u0107a ili povr\u0107a dnevno. Antioksidansi su, kako je re\u010deno, dobri za vas jer razgra\u0111uju slobodne radikale za koje se zna da o\u0161te\u0107uju DNK i pove\u0107avaju mogu\u0107nosti genetskih mutacija.<\/p>\n
Ali nipo\u0161to nije jasno da je konzumiranje vi\u0161e antioksidansa zaista dobro za \u010dovjeka. Zapravo, postoje sna\u017eni dokazi koji upu\u0107uju na suprotno. Izvje\u0161\u0107e Cochrane, me\u0111unarodno prepoznato kao najvi\u0161i standard u zdravstvenoj skrbi temeljenoj na dokazima, otkrilo je da umjesto da pobolj\u0161a zdravlje, uzimanje antioksidansa kao dodataka prehrani zapravo malo pove\u0107ava stopu smrtnosti. Izvje\u0161\u0107e je uklju\u010divalo 78 klini\u010dkih ispitivanja odabranih slu\u010dajnim odabirom, uklju\u010duju\u0107i 296.707 sudionika, od kojih su jedni primali antioksidanse u suplementima (sastavljeni od beta-karotena, vitamina A, vitamina C, vitamina E i selenija), drugima je dan placebo, a tre\u0107i su bili kontrolna skupina. Oni koji su uzimali suplemente imali su za 1,04 ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e umrijeti. Dok su slobodni radikali u visokim koncentracijama \u0161tetni, u manjim koli\u010dinama mogu biti korisni.<\/p>\n
Izvje\u0161\u0107e zaklju\u010duje navode\u0107i da \u201etrenutni dokazi ne podupiru kori\u0161tenje antioksidansa u suplementima u op\u0107oj populaciji\u201c. No, ista studija sa Sveu\u010dili\u0161ta Newcastle koja je objavljena u \u010dasopisu British Journal of Nutrition<\/em> tako\u0111er je otkrila da ova hrana sadr\u017ei manje razine te\u0161kih metala, poput kadmija, nego konvencionalno uzgojeni usjevi. To bi moglo biti i zbog smanjenje uporabe pesticida, ali mo\u017ee biti i do prirodnih varijacija u tipovima usjeva ili razlika u klimi i tipu tla.<\/p>\n Druga glavna prednost organskog je u navodnom pozitivnom utjecaju na okoli\u0161. Sigurno, neke prakse na organskim farmama, poput rotacije usjeva i odmaka od monokulture, dobre su za okoli\u0161. Ali zato \u0161to je prinos organskih farmi manji od konvencionalnih farmi, to zna\u010di da zapravo zahtijevaju vi\u0161e prostora za dobivanje iste koli\u010dine usjeva. To zna\u010di da ve\u0107e zemlji\u0161te mora biti o\u010di\u0161\u0107eno.<\/p>\n Dakako, industrijalizacija poljoprivrede u velikoj mjeri je \u0161tetna za okoli\u0161. Ali druge tehnologije poput genetske modifikacije usjeva imaju potencijal da naprave razliku. Mogu biti dizajnirani tako da imaju ve\u0107i prinos (vi\u0161e plodova), odupiru se odre\u0111enim \u0161tetnicima i sadr\u017ee vi\u0161e nutrijenata, a sve to bi bilo vrlo korisno. U osnovi, nije sasvim \u010dista situacija. Organska hrana nije objektivno bolja za okoli\u0161, ali nije ni gora.<\/p>\n Dakle, ako usjevi nisu nu\u017eno bolji za va\u0161e zdravlje ili okoli\u0161, \u0161to je to zbog \u010dega ljudi misle da jesu? Pa, to bi moglo imati veze s \u201ehalo efektom\u201c. Efekt je povezan s na\u010dinom na koji ljudi imaju tendenciju precijeniti koliko je neka hrana zdrava na osnovi samo jedne tvrdnje. Primjerice, mnogi ljudi procjenjuju prehrambene proizvode koji imaju \u201eniski udio masno\u0107e\u201c kao da imaju manje kalorija, \u0161to zna\u010di da \u0107e ljudi jesti vi\u0161e tog proizvoda, iako to obi\u010dno nije to\u010dno.<\/p>\n Utjecaj ovog posebnog psiholo\u0161kog u\u010dinka organske hrane ve\u0107 je prije testiran. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Cornell podvrgavali su pripadnike javnosti dvostrukom slijepom ispitivanju okusa u kojemu su sudionicima ponudili \u201eobi\u010dne\u201c kekse, jogurt i \u010dips i upitali ih da usporede ove s \u201eorganskim\u201c keksima, jogurtom i \u010dipsom. Zapravo je sva testirana hrana bila organska, ali javnost je u ve\u0107ini procijenila da hrana s organskom oznakom ima manje kalorija, manji udio masno\u0107a i vi\u0161e vlakana. Ne samo to, nego su rekli i da bi platili vi\u0161e za \u201eorgansku\u201c hranu, iako nisu osjetili zna\u010dajnu razliku u okusu izme\u0111u proizvoda.<\/p>\n Dok je studija objavljena u \u010dasopisu Journal of the Federation of American Societies for Experimental Biology<\/em> bila mala, i autori su istaknuli da su sudionici mogli re\u0107i da bi platili vi\u0161e za organske proizvode jednostavno zato \u0161to su mislili da se to od njih o\u010dekuje, ona svejedno poti\u010de neke zanimljive ideje o percepciji hrane ozna\u010dene kao organske.<\/p>\n Zapravo, ameri\u010dko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) je izjavilo da slu\u017ebeno ozna\u010davanje hrane kao \u201eorganske\u201c u SAD-u ne jam\u010di da su proizvodi sigurniji, bolje kvalitete ili da su hranjiviji. \u010cak je bilo predlo\u017eeno da se ozna\u010davanje razvilo djelomi\u010dno kako bi se potaknula prodaja doma\u0107ih organskih usjeva. \u201eDopustite mi da budem jasan oko jedne stvari. Oznaka organskog je marketin\u0161ki alat\u201c, rekao je ministar poljoprivrede Dan Glickman kada je u igru stupio novi sustav organskog ozna\u010davanja koji je pokrenulo USDA . \u201eTo nije izjava o sigurnosti hrane. Niti \u201eorgansko\u201c govori i\u0161ta o hranjivosti ili kvaliteti.\u201c<\/p>\n Tako\u0111er vrijedi istaknuti da mnogi ljudi vjeruju da je organska hrana uzgojena bez pesticida. Nije \u2013 organska hrana ne koristi sinteti\u010dke pesticide, ali poljoprivrednici mogu koristiti koliko god \u201eprirodnih\u201c pesticida \u017eele. I kao \u0161to se \u010desto isti\u010de, samo zato \u0161to ne\u0161to dolazi iz prirode ne zna\u010di da je dobro za vas.<\/p>\n Organska hrana mo\u017eda ima vi\u0161e razine odre\u0111enih nutrijenata, ali ove razlike mogu biti prirodne varijacije, i ne postoji dokaz koji bi tvrdio da \u0107e konzumacija ve\u0107ih koli\u010dina organske hrane biti bolja za vas. Neke poljoprivredne prakse mo\u017eda su bolje za okoli\u0161, ali istovremeno, neke druge su lo\u0161e. I na kraju, percipirane koristi organske hrane mogle bi biti upravo to \u2013 samo percipirane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ono si \u0161to jede\u0161, ka\u017ee jedna poslovica. Upravo ova ideja pomogla je industriji organske hrane da izraste u industriju od vi\u0161e milijardi dolara godi\u0161nje, budu\u0107i da ljudi \u017eele bolje ne samo za sebe nego i za svoj okoli\u0161. Ali je li \u201e\u010dista\u201c hrana zapravo bolja od komercijalno uzgojenih sorti? Pa, u znanosti ta stvar nikako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370,16372],"tags":[17365,18854,17287,18498,18517],"class_list":["post-21042852","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-wellness-i-prehrana","category-ekologija-i-okolis","tag-hrana","tag-industrija","tag-poljoprivreda","tag-prehrana","tag-zdravlje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042852"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042852\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}