Ako (ili kada) se posije\u010dete ili ope\u010dete tijekom dana va\u0161e \u0107e rane zacijeliti \u010dak 60 posto br\u017ee nego ako vam se ista (ne)zgoda dogodi tijekom no\u0107i. Pokazali su to rezultati nove studije koja je jo\u0161 jednom ukazala na zna\u010daj biolo\u0161kog sata u procesu lije\u010denja.<\/p>\n
Ovo otkri\u0107e bi se moglo primjenjivati u operativnim zahvatima i omogu\u0107iti otkrivanje nekih novih na\u010dina lije\u010denja koji \u0107e sve ubrzati, ka\u017eu znanstvenici Laboratorija za molekularnu biologiju u Cambridgeu, koji su rezultate studije objavili u uglednom znanstvenom \u010dasopisu Science Translational Medicine<\/em>.<\/p>\n Britanski znanstvenici su prvi ukazali na na\u010din na koji unutra\u0161nji biolo\u0161ki sat utje\u010de na zacjeljenje stanica ko\u017ee. Profesor John O’Neil, vode\u0107i znanstvenik laboratorija u Cambridgeu, tvrdi da bi fenomen “mogao upu\u0107ivati na to da je ljudski organizam evoluirao tako da se zarastanje rana ubrzava tijekom dana, u periodu u kojem je opasnost od povreda \u010de\u0161\u0107a”.<\/p>\n Unutra\u0161nji biolo\u0161ki sat ili cirkadijalni ritam se sastoji od niza biolo\u0161kih ritmova koji se zaokru\u017euju u periodu od 24 sata, koliko i treba Zemlji da se okrene oko svoje osi. Biolo\u0161ki sat omogu\u0107ava ljudima da se prilagode razli\u010ditim dijelovima dana i no\u0107i.<\/p>\n Cirkadijalni ritam je endogena pojava, \u0161to bi zna\u010dilo da po\u010dinje iznutra i da je samoodr\u017eiv, kako bi mogao odr\u017eavati organizam u istom stanju tijekom mijenjanja uvjeta u okru\u017eju, na primjer tijekom smjenjivanja tame i svjetlosti. On tako\u0111er ima bitnu ulogu u odr\u017eavanju ravnote\u017ee u vezi s potrebom za hranom i snom, ali i prilago\u0111avanju krvnog tlaka i tjelesne temperature.<\/p>\n Testiranja koja su\u00a0provedena u laboratorijskim uvjetima na stanicama ljudske ko\u017ee, fibroblastima i keratinocitima (najbrojnijim stanicama epidermisa i folikula dlake, odgovornima za sintezu keratina koja se odvija u ro\u017enatom sloju ili u stabljici dlake), pokazala su to da su tijekom dnevnog ciklusa biolo\u0161kog sata –\u00a0 povrede zacjeljivale skoro duplo br\u017ee. Rezultati su bili takvi i u slu\u010daju opekotina i njihovog zarastanja.<\/p>\n Studija provedena na 118 pacijenata s opekotinama pokazala je da je, ako bi povrede nastale tijekom no\u0107i, to\u010dnije izme\u0111u 20:00 i 8:00 sati, bilo bi onda potrebno 60 posto vi\u0161e vremena da opekotine zacijele. Nakon 28 dana, takve rane zacijelile bi u 95 posto slu\u010dajeva, u usporedbi sa samo 17 dana kojih bi bilo potrebno za oporavak ako bi opekotine nastale izme\u0111u 8:00 i 20:00 sati, potvrdili su znanstvenici.<\/p>\n Glavni razlog tog br\u017eeg zarastanja je znatno br\u017ee premje\u0161tanje stanica ko\u017ee prema povrije\u0111enom mjestu tijekom dana. U stanicama se br\u017ee proizvode proteini, koji igraju klju\u010dnu ulogu u zacjeljenju povrede. Trebalo bi napomenuti i da se rana “popravlja” vezivnim tkivom. Da bi zarasla, tijelo proizvodi veliku koli\u010dinu kolagena koji obnavlja rasje\u010deno ili o\u0161te\u0107eno tkivo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cak 60 posto br\u017ee nego no\u0107u!<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21042875,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[18924,16790],"class_list":["post-21042876","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-rane","tag-regeneracija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042876"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042876\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21042875"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}