{"id":21042907,"date":"2017-11-16T18:40:13","date_gmt":"2017-11-16T17:40:13","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21042907"},"modified":"2020-10-15T16:13:51","modified_gmt":"2020-10-15T14:13:51","slug":"sto-poduzima-nasa-da-bi-pronasla-izvanzemaljski-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-poduzima-nasa-da-bi-pronasla-izvanzemaljski-zivot\/","title":{"rendered":"\u0160to poduzima NASA da bi prona\u0161la izvanzemaljski \u017eivot?"},"content":{"rendered":"<p>Kada je u pitanju pronala\u017eenje vanzemaljskog \u017eivota, u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a do\u0161lo je do velike promjene paradigme. Zahvaljuju\u0107i radu tisu\u0107a astronoma diljem svijeta, sada imamo puno vi\u0161e meta za potencijalni \u017eivot. Od oceana ispod povr\u0161ine Enkelada do planeta umjerenih temperatura oko obli\u017enjih zvijezda, mogao bi postojati \u017eivot blizu i daleko. Ali kako ga mo\u017eemo uo\u010diti? Pa, NASA ima neke planove.<\/p>\n<p>Svemirska agencija \u017eeli razumjeti koji objekti \u0107e najvjerojatnije pokazivati znakove \u017eivota i kakvi bi ti znakovi mogli zapravo biti. Polazna to\u010dka ovog nastojanja je pogledati Zemlju, jedini objekt za koji znamo da podr\u017eava \u017eivot. NASA je zapo\u010dela i projekt Nexus for Exoplanet System Science (NeXSS) kako bi pomogla koordiniranju napora.<\/p>\n<p>\u201ePrije nego \u0161to po\u010dnemo tra\u017eiti \u017eivot, poku\u0161avamo otkriti koje vrste planeta bi mogle imati klimu koja pogoduje \u017eivotu\u201c, izjavio je Tony del Genio, jedan od trojice voditelja NExSS-a. \u201eUpotrebljavamo iste klimatske modele koje koristimo za projekciju klimatskih promjena 21. stolje\u0107a na Zemlji kako bismo napravili simulacije odre\u0111enih egzoplaneta, otkrivenih i hipotetskih.\u201c<\/p>\n<p>Znanstvenici su svjesni da bi vanzemaljski \u017eivot mogao imati neke bizarne oblike, ali projekt poput NeXSS-a ne mo\u017ee se graditi isklju\u010divo na spekulacijama. \u201eMoramo krenuti s onom vrstom \u017eivotom koju znamo\u201c, dodao je del Genio. A koliko mi znamo, \u017eivot treba vodu, pa je to trenutni fokus astronautima.<\/p>\n<p>U Sun\u010devom sustavu, najzanimljivije mete su dva ledena mjeseca, Europa i Enkelad, koji kru\u017ee oko Jupitera, odnosno Saturna. Oba mjeseca imaju ogromne oceane ispod svojih ledenih eksterijera. Upravo ove godine dobili smo potvrdu o hidrotermalnoj aktivnosti ispod Enkeladovog leda. Voda, toplina i mnogo molekula stvaraju zanimljivu kemiju, ali mo\u017eda ne i \u017eivot.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko misija (predlo\u017eenih i odobrenih) koje \u0107e posjetiti Europu, i znanstvenici koriste ono \u0161to vidimo na Arktiku i Antarktiku kako bi prona\u0161li najzanimljivije lokacije na povr\u0161ini mjeseca. \u201eKada posjetimo Europu, \u017eelimo i\u0107i na jako mlada mjesta, gdje se materijal iz tog oceana izra\u017eava na povr\u0161ini\u201c, rekao je istra\u017eiva\u010d Morgan Cable iz NASA-inog laboratorija Jet Propulsion. \u201eNa bilo kojem takvom mjestu, \u0161anse za pronala\u017eenjem dokaza \u017eivota se pove\u0107avaju \u2013 ako su tamo.\u201c<\/p>\n<p>Druge ekipe umjesto toga gledaju izvan Sun\u010devog sustava. Prona\u0161li smo mnoge svjetove koji orbitiraju naseljenu zonu svojih zvijezda. Teku\u0107a voda bi mogla postojati na tim planetima. Ali ako gledamo na\u0161 vlastiti sustav iz daljine, imamo tri planeta u naseljivoj zoni (Venera, Zemlja i Mars) i samo jedan prikladan za \u017eivot. Uzimaju\u0107i to u obzir, mnogi rade na simuliranju izgleda na\u0161eg planeta kakav bi on bio da je doista daleko.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"How to Find a Living Planet\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/mbjQB6Yqc-E?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Mogu\u0107e je rekonstruirati rotaciju Zemlje i ustanoviti da postoje kontinenti samo iz \u0161ake pikseliziranih slika, ali to jo\u0161 ne mo\u017eemo u\u010diniti za egzoplanete. Usprkos tome, uskoro \u0107emo mo\u0107i, a kada na\u0161a tehnologija uhvati korak s na\u0161im ambicijama, istra\u017eivanje \u0107e biti vrlo va\u017eno.<\/p>\n<p>\u201eMislim da \u0107emo za 20 godina na\u0107i jednog kandidata koji bi mogao biti to\u201c, rekao je del Genio. Istra\u017eiva\u010dki znanstvenik Andrew Rushby iz NASA-inog Istra\u017eiva\u010dkog centra Ames, dodao je: \u201eVe\u0107 50 godina je to 20 godina daleko. Mislim da se radi o skali desetlje\u0107a. Kad bih se kladio, \u0161to ne radim nikad, okladio bih se na Europu ili Enkelad.\u201c<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di smatraju da je zdrava doza skepticizma vrlo va\u017ena. Predani su predvi\u0111anju svih mogu\u0107ih la\u017enih znakova na koje su mo\u017eda nai\u0161li na putu.<\/p>\n<p>\u201e\u017divot mora biti hipoteza posljednjeg uto\u010di\u0161ta\u201c, rekao je Cable. \u201eMorate eliminirati sva druga obja\u0161njenja.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je u pitanju pronala\u017eenje vanzemaljskog \u017eivota, u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a do\u0161lo je do velike promjene paradigme. Zahvaljuju\u0107i radu tisu\u0107a astronoma diljem svijeta, sada imamo puno vi\u0161e meta za potencijalni \u017eivot. Od oceana ispod povr\u0161ine Enkelada do planeta umjerenih temperatura oko obli\u017enjih zvijezda, mogao bi postojati \u017eivot blizu i daleko. Ali kako ga mo\u017eemo uo\u010diti? [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[18007],"tags":[18249,18362,17092,18579,16470,19212],"class_list":["post-21042907","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-astrobiologija-svemir","tag-enceladus","tag-enkelad","tag-europa","tag-izvanzemaljski-zivot","tag-nasa","tag-vanzemaljci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21042907"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21042907\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21042907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21042907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21042907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}