{"id":21043009,"date":"2020-02-13T01:48:00","date_gmt":"2020-02-13T00:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043009"},"modified":"2021-04-01T21:20:25","modified_gmt":"2021-04-01T19:20:25","slug":"da-putovanje-kroz-vrijeme-je-moguce-no-postoji-kvaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/da-putovanje-kroz-vrijeme-je-moguce-no-postoji-kvaka\/","title":{"rendered":"Da, putovanje kroz vrijeme je mogu\u0107e – no, postoji kvaka"},"content":{"rendered":"\n

Jeste li oduvijek imali goru\u0107u \u017eelju putovati kroz vrijeme<\/a>?<\/p>\n\n\n\n

Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je mogu\u0107e. Zapravo, ve\u0107 to radite. Kre\u0107ete se kroz vrijeme prili\u010dnom brzinom, \u010dak i ako ste kod ku\u0107e udobno zavaljeni u kau\u010d. Postoji samo jedan problem, mo\u017eete se kretati samo u jednom smjeru.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 va\u017enije pitanje je mo\u017eemo li putovati prema pro\u0161losti? Koliko znamo, ne. Nema poznatog mehanizma koji nam omogu\u0107uje da fizi\u010dki prenesemo tvar ili informaciju iz sada\u0161njosti u pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n

Putovanje kroz vrijeme zahtijeva brzine ve\u0107e od brzine svjetlosti, a nismo prona\u0161li nikakav trag da je to mogu\u0107e. Vrlo je malo vjerojatno da se putovanje do bilo koje proizvoljne to\u010dke u prostor-vremenu mo\u017ee dogoditi.<\/p>\n\n\n\n

To bi moglo biti to\u010dno, iako pomalo razo\u010daravaju\u0107e \u201ezatvaranje slu\u010daja\u201c, ali postoje dva razloga za\u0161to je va\u017eno razgovarati o putovanju kroz vrijeme. Prvo, putovanje kroz vrijeme bi bilo sjajno i mnogi bi to htjeli. Drugo, dobro je izazivati jednu od najve\u0107ih nepoznanica u fizici: vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je vrijeme? Ne znamo. Za\u0161to vrijeme ide samo u jednom smjeru? Ne znamo. Mora li se uvijek kretati naprijed? Mo\u017eda, ali zapravo ne znamo. Je li vrijeme kontinuirano ili kvantificirano? Sa\u010dinjavaju li ga sitne ali kona\u010dne jedinice? Ne znamo. Ovo je stanje na\u0161eg neznanja o vremenu.<\/p>\n\n\n\n

Relativnost nam daje (neku) nadu povratka u pro\u0161lost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ovo neznanje ima posljedice za na\u0161e teorije. Jednom kada se formuliraju teorije, ljudi se vole s njima poigravati i gurati ih do granica. Crne rupe i Veliki prasak su nekada bile puke ideje iz teorije op\u0107e relativnosti<\/a>. Mo\u017ee li se isto dogoditi putovanju kroz vrijeme? To je malo vjerojatno, ali postoje posebna rje\u0161enja koja nam omogu\u0107uju stvaranje podru\u010dja gdje je mogu\u0107e prevariti fizi\u010dku i kretati se br\u017ee od brzine svjetlosti.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eete po\u010deti jednostavno i imati rje\u0161enje za zatvorene krivulje nalik vremenu. Mo\u017eete putovati natrag u vremenu zato \u0161to je vrijeme petlja. Zamislite film Beskrajni dan (Groundhog Day<\/a><\/em>) s malo vi\u0161e matematike. Alternativno, mo\u017eete imati crvoto\u010dinu, most izme\u0111u dvije razli\u010dite to\u010dke u prostoru i vremenu. Jedini problem je \u0161to oboje zahtijeva uvjete kojima nismo svjedo\u010dili u poznatom svemiru.<\/p>\n\n\n\n

Drugo rje\u0161enje donosi malo vi\u0161e sile. Tehni\u010dki se mo\u017eete kretati br\u017ee od svjetlosti tako da doslovno stisnete prostor-vrijeme na takav na\u010din da pokrijete velike udaljenosti u kratkim intervalima vremena. Ovo je princip iza Alcubierrovog modela WARP pogona. Ako ovo nije dovoljno ludo, jo\u0161 jedno rje\u0161enje koje omogu\u0107uje putovanje kroz vrijeme zahtijeva beskona\u010dno dugi rotiraju\u0107i cilindar.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eete putovati unatrag ili unaprijed kroz vrijeme tako da se kre\u0107ete oko njega. Dok se vrti, cilindar bi zakrivio prostor-vrijeme oko svoje osi i to bi omogu\u0107ilo hipotetskom vremenskom stroju da putuje unatrag ili unaprijed kroz vrijeme slijede\u0107i specifi\u010dne staze oko objekta. Jedini potrebni uvjet je beskona\u010dna duljina momentnog pola, a to je zapravo nemogu\u0107e. Jo\u0161 jednom, zapravo ne znamo kako pristupiti ijednom rje\u0161enju na realan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Kvantna mehanika dr\u017ei nas u sada\u0161njosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Nemaju sva podru\u010dja fizike tako pozitivan pogled na putovanje kroz vrijeme. Relativnost se ne sla\u017ee s kvantnom mehanikom<\/a> u mnogo pogleda, i ovo je jedan od njih. Gotovo svaki poku\u0161aj stvaranja kvantnog vremenskog stroja zavr\u0161ava kr\u0161enjem nekog klju\u010dnog principa teorije.<\/p>\n\n\n\n

Neki znanstvenici su uspjeli rije\u0161iti jedan od problema putovanja kroz vrijeme, tzv. paradoks djeda. On opisuje situaciju u kojoj putujete kroz vrijeme kako biste ubili svog djeda i sprije\u010dili vlastito postojanje, \u0161to je paradoks, jer ako nikad niste postojali onda ne biste sada putovali kroz vrijeme. Rje\u0161enje \u0161alje kvantne informacije (kubite) natrag u vremenu, ali u paralelnom svemiru, stvaraju\u0107i kompleksni kvantni sustav, gdje kubit i postoji i ne postoji.<\/p>\n\n\n\n

Postoji jo\u0161 nalaza iz kvantnog svijeta koji predla\u017eu da je putovanje kroz vrijeme<\/strong> doista nemogu\u0107e. Istra\u017eiva\u010di su otkrili jezgru u obliku kru\u0161ke koja kr\u0161i neke prili\u010dno \u010dvrste zakone temeljne fizike.<\/p>\n\n\n\n

Ovi zakoni o\u010dekuju da fizika \u010destica bude simetri\u010dna pod odre\u0111enim transformacijama. Primjerice, ako promijenite na\u010din na koji va\u0161 sustav izgleda u posebnom zrcalu koje izokre\u0107e svaki va\u0161 smjer, fizika \u010destica i dalje bi se trebala pona\u0161ati isto, to je tzv. zrcalna ili paritetna simetrija.<\/p>\n\n\n\n

Isto pona\u0161anje ako ju promatrate unatrag ili unaprijed u vremenu, to je simetrija vremena. Ili ako zamijenite materiju antimaterijom, simetrija naboja.<\/p>\n\n\n\n

Ali jezgra u obliku kru\u0161ke ne\u0107e izgledati isto ako ju okrenete naopa\u010dke, a zatim zamijenite naprijed i natrag, i lijevo i desno. Tako\u0111er izgleda druga\u010dije ako zamijenite materiju s antimaterijom.<\/p>\n\n\n\n

Takva kr\u0161enja obi\u010dno se rije\u0161e kombinacijom dviju simetrija (CP-simetrija, simetrija naboja i parnosti), ali ovo je jedan od rijetkih primjera gdje je prekr\u0161ena CP-simetrija.<\/p>\n\n\n\n

To implicira da je simetrija vremena (V) tako\u0111er prekr\u0161ena. Dakle, samo kombiniranjem CPV to se mo\u017ee objasniti. Dakle, ovo kr\u0161enje se mo\u017ee rije\u0161iti samo ako vrijeme ima vrlo specifi\u010dan smjer.<\/p>\n\n\n\n

Sve u svemu, nismo ni\u0161ta mudriji<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Sve u svemu, putovanje kroz vrijeme \u010dini se prili\u010dno te\u0161kom i neurednom stvari. Ne mo\u017eemo dokazati bez ikakve sumnje da je to nemogu\u0107e, ali nije ba\u0161 da plivamo u dokazima koji sugeriraju da je to mogu\u0107e. O\u010dito, s nerazumijevanjem samog vremena, nedostaje nam veliki komad slagalice.<\/p>\n\n\n\n

To ne zna\u010di da je istra\u017eivanje putovanja kroz vrijeme uzaludno, zapravo nam mo\u017ee pomo\u0107i da bolje razumijemo sada\u0161nje teorije. No, budite kriti\u010dni spram onih koji tvrde da su prona\u0161li na\u010din putovanja u pro\u0161lost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jeste li oduvijek imali goru\u0107u \u017eelju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je mogu\u0107e. Zapravo, ve\u0107 to radite. Kre\u0107ete se kroz vrijeme prili\u010dnom brzinom, \u010dak i ako ste kod ku\u0107e udobno zavaljeni u kau\u010d. Postoji samo jedan problem, mo\u017eete se kretati samo u jednom smjeru. Jo\u0161 va\u017enije pitanje je mo\u017eemo li putovati prema […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050802,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17348,22694,18752,17410,16862],"class_list":["post-21043009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-kvantna-mehanika","tag-popularno","tag-prostorvrijeme","tag-teorija-relativnosti","tag-vrijeme"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043009"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043009\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}