{"id":21043012,"date":"2017-11-27T20:16:23","date_gmt":"2017-11-27T19:16:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043012"},"modified":"2017-11-28T13:16:03","modified_gmt":"2017-11-28T12:16:03","slug":"upravo-smo-uocili-evoluciju-nove-vrste-koja-se-odvijala-pred-nasim-ocima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/upravo-smo-uocili-evoluciju-nove-vrste-koja-se-odvijala-pred-nasim-ocima\/","title":{"rendered":"Upravo smo uo\u010dili evoluciju nove vrste koja se odvijala pred na\u0161im o\u010dima"},"content":{"rendered":"<p>Jo\u0161 jedan kreacionisti\u010dki mit je pora\u017een, iako to vjerojatno ne\u0107e zaustaviti njegovo ponavljanje, tvrde znanstvenici. Nova vrsta nastala je pred o\u010dima biologa koji su ju mogli detaljno prou\u010davati, i to se dogodilo puno br\u017ee nego \u0161to je itko o\u010dekivao.<\/p>\n<p>Prigodno, vrsta u pitanju je Darwinova zeba s Galapagosa, jedna od potporodica klju\u010dnih za Darwinovo otkri\u0107e koje je promijenilo svijet.<\/p>\n<p>Raznolikost oto\u010dja Galapagos stvorila je vi\u0161estruke ni\u0161e za zebe, \u0161to je dovelo do toga da razviju kljunove razli\u010ditih oblika i razli\u010dite veli\u010dine tijela kako bi iskoristile raznovrsne dostupne izvore hrane. No \u010dak je i Darwin sumnjao da se evolucija mo\u017ee dogoditi dovoljno brzo da bismo ju otkrili u stvarnom vremenu. \u201eNe vidimo ni\u0161ta od ovih sporih promjena u tijeku, sve dok ruka vremena ne ozna\u010di prolaz godina\u201c, napisao je.<\/p>\n<p>Bakterije se razvijaju tako brzo da mikrobiolozi mogu doista svjedo\u010diti pojavljivanju novih vrsta, no zoolozi kralje\u0161njaka rijetko kad imaju tu sre\u0107u. Dakle, kada su poznati traga\u010di zeba dr. Peter i dr. Rosemary Grant s Princetona uo\u010dili ne\u0161to novo na otoku Daphne Major, bili su duboko neodlu\u010dni i nisu htjeli tvrditi da vide ne\u0161to vi\u0161e od samo raznolikosti postoje\u0107ih vrsta.<\/p>\n<p>Drugi znanstvenici su bili jo\u0161 smioniji, i prije tri godine prijedlog da su Grantovi potencijalno opisali novu vrstu dok je nastajala dostigao je \u0161iru zajednicu. Sada su Grantovi objavili rad koji najavljuje ono \u0161to su nekad opisali kao \u201evrlo malo vjerojatno\u201c; pojavljivanje samoodr\u017eive populacije u samo dvije generacije kao rezultat dolaska jedne zalutale ptice na Daphne Major. \u0160tovi\u0161e, doga\u0111aji iznena\u0111uju i vi\u0161e nego \u0161to se prethodno mislilo.<\/p>\n<p>Pri\u010da je zapo\u010dela 1981. kada je neobi\u010dno velik mu\u017ejak s prepoznatljivim kljunom stigao na Daphne Major. \u201eNismo ga vidjeli kako prelazi preko mora, ali uo\u010dili smo ga kratko nakon \u0161to je stigao. Bio je toliko druga\u010diji od ostalih ptica da smo znali da se nije izlegao iz jaja na Daphne Majoru\u201c, rekao je Peter Grant u izjavi. U po\u010detku se mislilo da se radi o hibridu izme\u0111u dvije druge vrste s obli\u017enjeg otoka, no sekvenciranje gena pokazalo je da je prido\u0161lica iz roda <em>Geospiza conirostris<\/em> sa otoka Espa\u00f1ola udaljenog 100 kilometara.<\/p>\n<div id=\"attachment_21043014\" style=\"width: 730px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21043014\" class=\"wp-image-21043014 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1511505350-156722-web.jpg\" alt=\"\" width=\"720\" height=\"568\" \/><p id=\"caption-attachment-21043014\" class=\"wp-caption-text\">Ova ptica preletjela je 100 kilometara i osnovala novu vrstu na drugom otoku Galapagosa, dokazuju\u0107i pritom Darwinovu teoriju. B. R. Grant<\/p><\/div>\n<p>S nadimkom \u201eVelika ptica\u201c (<em>Big Bird<\/em>) koji mu je dao student koji ga je uo\u010dio, ovaj imigrant sletio je na Daphne Major i bio op\u010daran lokalnom \u017eenkom <em>Geospiza fortis<\/em> te su uspostavili obitelj hibrida. Neobi\u010dno oblikovani kljunovi njihovih potomaka pokazali su se prikladnim za hranjenje zrnjem Tribulus svih veli\u010dina, dok su mnoge zebe ograni\u010dene na samo veliko ili samo malo zrnje, te za ispijanje kaktusovog nektra kojeg samo jo\u0161 nekoliko drugih vrsta mo\u017ee dose\u0107i.<\/p>\n<p>Zebe s Galapagosa biraju svoje partnere na osnovi veli\u010dine i oblika kljuna, ali \u010dini se da ve\u0107ina drugih stanovnika Daphne Majora ne nalazi ni\u0161ta privla\u010dno u takvoj raznolikosti oblika usta. \u0160tovi\u0161e, premda je partnerica Velike ptice o\u010dito smatrala njegov obalni naglasak ugodnim, druge \u017eenke njene vrste se nisu slo\u017eile, tako da su se potomci para parili gotovo isklju\u010divo me\u0111u sobom, a ne sa \u010dlanovima triju ve\u0107 postoje\u0107ih vrsta na otoku.<\/p>\n<p>\u201ePrirodoslovac koji je do\u0161ao na Daphne Major ne znaju\u0107i da se ova loza razvila nedavno prepoznao bi vrstu kao jednu od \u010detiri vrsta na otoku, \u0161to jasno pokazuje va\u017enost dugogodi\u0161njih terenskih istra\u017eivanja\u201c, rekao je profesor Leif Andersson sa Sveu\u010dili\u0161ta Uppsala u Finskoj. Zajedno s Grantovima, Andersson je najavio rezultate sekvenciranja genoma Velike ptice i mnogih njegovih potomaka u \u010dasopisu Science, potvr\u0111uju\u0107i da je trebalo samo dvije generacije da se pojavi nova vrsta.<\/p>\n<p>Mala veli\u010dina otoka Daphne Major i izvanredna pozornost Grantovih za detalje zna\u010di da imamo zapis o povijesti parenja svakog potomka Velike ptice. Ipak, do nedavno su Grantovi bili sumnji\u010davi spram toga jesu li ptice koje su uo\u010dili ispunile uvjete da se smatraju novom vrstom, a ne samo podvrstom postoje\u0107e vrste. No, obitelj uspostavlja svoju vlastitu uspje\u0161nu ni\u0161u, koja je nakon \u0161est generacija porasla na osam uzgojnih parova i 23 pojedinaca.<\/p>\n<p>Pre\u017eivljavanje novog soja ostaje rizi\u010dno. Populacija je dosegla svoj vrhunac od 36 pripadnika 2010. godine prije nego \u0161to su ju smanjili lo\u0161i vremenski uvjeti. Klimatske promjene ili uvedene vrste mogle bi u\u010diniti Daphne Major manje udobnim za zebe op\u0107enito, u kojem slu\u010daju bi najmanja populacija lako mogla biti i prva koja \u0107e izumrijeti. U me\u0111uvremenu, ipak, Grantovi imaju sjedala u prvom redu odakle mogu promatrati razvoj nove vrste, ne\u0161to \u0161to je dosad bilo vi\u0111eno samo kod leptira, i izvan \u017eivotinjskog carstva.<\/p>\n<div id=\"attachment_21043013\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21043013\" class=\"wp-image-21043013 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/11\/content-1511505508-156721-web.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"460\" \/><p id=\"caption-attachment-21043013\" class=\"wp-caption-text\">G. fortis. Pripadnicu ove vrste \u0161armirao je prido\u0161lica, te su osnovali novu lozu. B. R. Grant<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 jedan kreacionisti\u010dki mit je pora\u017een, iako to vjerojatno ne\u0107e zaustaviti njegovo ponavljanje, tvrde znanstvenici. Nova vrsta nastala je pred o\u010dima biologa koji su ju mogli detaljno prou\u010davati, i to se dogodilo puno br\u017ee nego \u0161to je itko o\u010dekivao. Prigodno, vrsta u pitanju je Darwinova zeba s Galapagosa, jedna od potporodica klju\u010dnih za Darwinovo otkri\u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345,16346],"tags":[16508,18580,17271,16505,19488],"class_list":["post-21043012","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-evolucija","category-biljke-i-zivotinje","tag-darwin","tag-evolucija","tag-galapagos","tag-ptica","tag-vrsta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043012","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043012"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043012\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043012"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043012"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043012"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}