Ako je suditi po studiji njema\u010dkih znanstvenika, problematika “mu\u0161ke prehlade” nije samo mit. Prehlade, viroze i temperature od 37,2 mu\u0161karci izgleda zaista podnose te\u017ee od \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Beatrix Grubeck-Loebenstein je imunologinja na sveu\u010dili\u0161tu u Innsbrucku i bavi se istra\u017eivanjem razlika u imunosnim sustavima me\u0111u spolovima. Rezultati njezinih istra\u017eivanja su bez kakve sumnje glazba za u\u0161i mu\u0161karaca koje \u017eene ne uzimaju dovoljno ozbiljno kad je posrijedi patnja kroz koju moraju pro\u0107i tijekom jedne viroze.<\/p>\n\n\n\n
“Jednostavno re\u010deno, zbog samih razlika u imunosnoj reakciji na bolesti mu\u0161karci se \u010de\u0161\u0107e razbolijevaju od \u017eena”, rekla je dr. Grubeck-Loebenstein. Pojasnila je kako se protiv patogenih mikroorganizama koji napadaju organizam bore stanice specifi\u010dne imunosti i stanice nespecifi\u010dne imunosti. Nespecifi\u010dne su stanice u\u010dinkovite isklju\u010divo u borbi protiv odre\u0111enih patogenih mikroorganizama, kao \u0161to je virus gripe, i one u tom slu\u010daju organizmu omogu\u0107avaju da se sam brani protiv cijelog niza bakterija, virusa i parazita.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, relativno je malen broj svake vrste specifi\u010dnih stanica. Kako bi se uni\u0161tio patogeni mikroorganizam specifi\u010dne se imune stanice trebaju multiplicirati milijun puta. Tu dolaze do izra\u017eaja one razlike u imunosnoj reakciji izme\u0111u spolova: dok \u017eenski hormon estrogen poma\u017ee pri umno\u017eavanju specifi\u010dnih imunosnih stanica, djelovanje mu\u0161kog hormona testosterona je suprotno. I prija\u0161nja su istra\u017eivanja pokazala kako estrogen ima jaka antiviralna svojstva protiv HIV-a, virusa hepatitisa i ebole.<\/p>\n\n\n\n
“Dakle, estrogen stimulira imunosni sustav, a testosteron ga potiskuje i suzbija”, potvrdio i dr. Marcus Altfeld, ina\u010de voditelj Odjela za imunolo\u0161ka istra\u017eivanja na hambur\u0161kom Institutu Heinrich Pette, a tamo istra\u017euje biologiju humanih patogenih virusa. “\u017denski imunosni sustav reagira znatno br\u017ee i agresivnije na patogene mikroorganizme od mu\u0161koga”, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n
Napomenuo je i da je, \u0161to je razina mu\u0161kog testosterona vi\u0161a, imunosni sustav mu\u0161karaca slabiji. Znanstvenici priznaju da im nije posve jasno zbog \u010dega hormon koji mu\u0161karcima daje odli\u010dja mu\u0161kosti, je ujedno taj faktor koji mu\u0161ki rod \u010dini zdravstveno “slabijim”. Vjeruju kako bi se jedan od mogu\u0107ih odgovora trebao tra\u017eiti u dalekoj pro\u0161losti, s obzirom na to da se imunosni sustav \u010dovjeka razvija ve\u0107 milijunima godina.<\/p>\n\n\n\n
“U kameno doba su na\u0161i preci \u017eivjeli u pe\u0107inama i tako bili izlo\u017eeni raznim opasnostima. Svrha \u017eenskoga imunosnog sustava tada je bila, kao \u0161to je i danas, uglavnom jednaka – za\u0161tititi nero\u0111eno dijete ili novoro\u0111en\u010de. Zbog toga je takav imunosni sustav morao biti iznimno sna\u017ean”, poru\u010duje dr. Altfeld.<\/p>\n\n\n\n
I Grubeck-Loebenstein povezuje \u017eensku imunosnu reakciju s poro\u0111ajem i maj\u010dinstvom: “U\u010dinak estrogenom oja\u010danog imunosnog sustava naro\u010dito je sna\u017ean kod mladih \u017eena poslije puberteta. To se poslije smanjuje s godinama, a osobito nakon menopauze.”<\/p>\n\n\n\n
Svejedno, dodaje kako testosteron nije jedini faktor zbog kojega mu\u0161karci virusne prehlade i sli\u010dne tegobe podnose te\u017ee, jer su tu i ostali \u010dimbenici. “Mu\u0161karci se \u010de\u0161\u0107e nezdravije hrane, generalno su manje disciplinirani kad su u pitanju bolesti, a naro\u010dito su nedisciplinirani kada je posrijedi cijepljenje.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predmet ismijavanja ima znanstveno obja\u0161njenje.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043176,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[16601,17680],"class_list":["post-21043018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-gripa","tag-prehlada"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043018"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043018\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}