{"id":21043055,"date":"2019-11-01T16:39:46","date_gmt":"2019-11-01T15:39:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043055"},"modified":"2019-11-06T21:21:50","modified_gmt":"2019-11-06T20:21:50","slug":"znanost-tvrdi-da-su-psi-pametniji-od-macaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanost-tvrdi-da-su-psi-pametniji-od-macaka\/","title":{"rendered":"Znanost tvrdi da su psi pametniji od ma\u010daka"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 dugo traje rasprava o tome tko je pametniji \u2013 psi ili ma\u010dke? Zagovornici pse\u0107e vrste smatraju psa pametnijim zbog sposobnosti da ih se trenira, dok ljubitelji ma\u010daka tvrde da non\u0161alantnost, neovisnost i visoki standardi \u010dine ma\u010dke daleko superiornijim bi\u0107ima. Na kraju krajeva, ma\u010dke se nekad obo\u017eavalo kao bogove.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u010dini se da je znanost donijela nove dokaze, ne\u0161to \u0161to \u0107e donijeti samouvjereno zadovoljstvo svakoj \u201epse\u0107oj osobi\u201c. Ispada da psi imaju puno vi\u0161e neurona u kori velikog mozga (cerebralni korteks) od ma\u010daka. Ove posebne stanice povezane su s razli\u010ditim znakovima inteligencije poput razmi\u0161ljanja, planiranja i kompleksnog pona\u0161anja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Objavljena u \u010dasopisu Frontiers in Neuroanatomy<\/em>, studija nije usredoto\u010dena samo na na\u0161e omiljene ku\u0107ne ljubimce. Me\u0111unarodni tim znanstvenika prou\u010davao je mozgove raznih vrsta mesojeda. Zanimljivo je da samo manje vrste \u2013 psi i manje \u2013 imaju ve\u0107e gusto\u0107e kortikalnih neurona. Prugaste hijene imaju ih manje od pasa, primjerice, a sme\u0111i medvjedi imaju isti broj kao i ma\u010dke.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, rakuni, unato\u010d malom mozgu veli\u010dine ma\u010dkinog, imaju neurona koliko i psi, \u0161to ih \u010dini \u201eusporedivima s primatima u gusto\u0107i neurona\u201c, i stoga su prili\u010dno pametni. Nije ni \u010dudo \u0161to mogu rije\u0161iti zagonetke i poznati su po tome \u0161to su lukavi lopovi.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, pripitomljavanje nije imalo nikakvog utjecaja na kompoziciju neurona u mozgovima mesojeda testiranih u studiji.<\/p>\n

\u201eVjerujem da apsolutni broj neurona koje \u017eivotinja ima, osobito u cerebralnom korteksu, odre\u0111uje bogatstvo njihovog unutarnjeg mentalnog stanja i njihovu sposobnost predvi\u0111anja \u0161to \u0107e se dogoditi u njihovom okru\u017eenju na osnovi pro\u0161lih iskustava\u201c, rekla je autorica studije Suzana Herculano-Houzel sa Sveu\u010dili\u0161ta Vanderbilt u priop\u0107enju.<\/p>\n

Tim je utvrdio da psi imaju oko 530 milijuna kortikalnih neurona u mozgu, dok ma\u010dke imaju samo 250 milijuna. Za usporedbu, ljudi imaju 16 milijardi. No prije nego \u0161to postanete previ\u0161e samozadovoljni s time koliko su ljudi pametni: bjelogrli dupini imaju 37 milijardi. Zapravo, prema \u010dlanku u \u010dasopisu Scientific American Mind<\/em> iz 2016. godine, ovo \u201eponi\u0161tava tvrdnju da ljudi imaju vi\u0161e \u017eiv\u010danih stanica tamo gdje je to bitno, od svih drugih vrsta na planeti\u201c.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su u ovoj posljednjoj studiji odlu\u010dili analizirati mesojede zbog \u0161irokog raspona veli\u010dina koje mogu imati \u2013 od mo\u0107nog polarnog medvjeda do male lasice \u2013 i zbog \u010dinjenice da mesojedi uklju\u010duju i divlje i doma\u0107e \u017eivotinje. Tim je prou\u010davao mozgove osam vrsta: feretke, mungosi, rakuni, ma\u010dke, psi, hijene, lavovi i sme\u0111i medvjedi.<\/p>\n

Prije prou\u010davanja, predvidjeli su da \u0107e ova stvorenja imati vi\u0161e kortikalnih neurona od biljojeda koje love. No, na njihovo iznena\u0111enje, otkrili su da je omjer neurona i veli\u010dine mozga kod malih i srednje velikih mesojeda zapravo jednak kao kod biljojeda, a kod ve\u0107ih mesojeda poput medvjeda, bio je manji. Iako je veli\u010dina uzorka u ovoj studiji bila mala, \u010dini se da \u017eivotinje koje su plijen trebaju ve\u0107u inteligenciju za bijeg nego \u0161to im obi\u010dno pripisujemo.<\/p>\n

Ni\u017ee brojke kortikalnih neurona kod velikih mesojeda vjerojatno je posljedica energije koju mozak zahtijeva \u2013 \u0161to se ti\u010de energije, mozak je na\u0161 najskuplji organ.<\/p>\n

\u201eHranjenje mesom uglavnom se smatra rje\u0161enjem za energetske probleme, ali u retrospektivi je jasno da mesojedstvo mora nametnuti osjetljivu ravnote\u017eu izme\u0111u koli\u010dine mozga i tijela koje vrsta mo\u017ee priu\u0161titi\u201c, rekla je Herculano-Houzel u izjavi.<\/p>\n

Dakle, psi su pametniji od ma\u010daka, ali gusto\u0107a neurona u kori velikog mozga nije kona\u010dno i jedino mjerilo inteligencije. \u201ePostoje brojni na\u010dini koje je priroda otkrila kako bi osmislila na\u0161e mozgove \u2013 a mi poku\u0161avamo shvatiti kakvu razliku oni \u010dine\u201c, objasnila je Herculano-Herzel.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 dugo traje rasprava o tome tko je pametniji \u2013 psi ili ma\u010dke? Zagovornici pse\u0107e vrste smatraju psa pametnijim zbog sposobnosti da ih se trenira, dok ljubitelji ma\u010daka tvrde da non\u0161alantnost, neovisnost i visoki standardi \u010dine ma\u010dke daleko superiornijim bi\u0107ima. Na kraju krajeva, ma\u010dke se nekad obo\u017eavalo kao bogove. Me\u0111utim, \u010dini se da je znanost […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17704,17376,16493,17385,16958,18939],"class_list":["post-21043055","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-inteligencija","tag-macka","tag-mozak","tag-neuroni","tag-pas","tag-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043055\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}