{"id":21043094,"date":"2019-11-05T14:46:00","date_gmt":"2019-11-05T13:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043094"},"modified":"2019-11-21T18:16:31","modified_gmt":"2019-11-21T17:16:31","slug":"hocemo-li-moci-zivjeti-140-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hocemo-li-moci-zivjeti-140-godina\/","title":{"rendered":"Ho\u0107emo li mo\u0107i \u017eivjeti 140 godina?"},"content":{"rendered":"<p>Lijepo je znati da se o\u010dekivana \u017eivotna dob ljudi u zadnjem stolje\u0107u dramati\u010dno pove\u0107ala (ve\u0107 je u 21. st. pove\u0107ana za \u010dak 5 godina), ali onaj maksimalni \u017eivotni vijek jo\u0161 uvijek manje-vi\u0161e postojano stoji na &#8211; 115 godina. Nova studija izaziva ta saznanja i ukazuje kako bi se to mo\u017eda moglo i promijeniti. Najstarija osoba na planeti je, ina\u010de, bila 122-godi\u0161nja Francuskinja koja je umrla prije 20 godina.<\/p>\n<p>Jedan izraelski znanstvenik vjeruje da bi se intervencijama u proces starenja moglo poduzeti ne\u0161to da se maksimalni ljudski vijek mo\u017ee produljiti na \u010dak 140 godina. &#8220;U pro\u0161losti je \u010dak 70 posto ljudi umiralo zbog infekcija, a danas njih 70 posto umire od bolesti koje su tipi\u010dne za visoku \u017eivotnu dob&#8221;, rekao je spomenuti &nbsp;izraelski sveu\u010dili\u0161ni profesor Haim Cohen, koji se bavi prou\u010davanjem molekularnih mehanizama starenja.<\/p>\n<p>&#8220;Ako mo\u017eemo manipulirati samim procesom starenja, mo\u017eemo onda i pove\u0107ati maksimalni \u017eivotnu dob&#8221;, poru\u010duje Cohen. On i njegovih i devet suradnika su ovaj mjesec u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>The Journals of Gerontology<\/em> objavili novu studiju u kojoj se tvrdi kako se zahvaljuju\u0107i napretku medicine o\u010dekivani \u017eivotni vijek \u010dovjeka znatno produljio, ali maksimalna \u017eivotna dob najstarijih 10 posto ljudi na svijetu jo\u0161 uvijek stagnira na oko 115 godina.<\/p>\n<p>Znanstvenici su proveli brojne eksperimente kojima su izravno intervenirali u sam proces starenja gljivica, muha, crva i glodavaca te su na svoje iznena\u0111enje otkrili kako se njihova maksimalna \u017eivotna dob stalno pove\u0107avala. Kad bi se sli\u010dne takve intervencije poduzele na ljudima, onda bi se maksimalni \u017eivotni vijek mogao produ\u017eiti i za 30 posto, tvrde.<\/p>\n<p>Cohenova studija je suprotna studiji ameri\u010dkih znanstvenika s medicinskog fakulteta u New Yorku koji su jo\u0161 pro\u0161le godine zaklju\u010dili kako je ljudski rod dosegao svoj prirodni limit trajanja \u017eivotnog vijeka, koji je oko 115 godina.<\/p>\n<p>James Vaupel, direktor demografskog odjela njema\u010dkog Instituta Max Planck podr\u017eava Cohenova istra\u017eivanja i ne sla\u017ee se sa spomenutim &#8220;limitom od 115 godina&#8221;. &#8220;Cohenov je \u010dlanak utemeljen na pa\u017eljivom i podrobnom istra\u017eivanju&#8221;, poru\u010dio &nbsp;je Vaupel.<\/p>\n<p>Cohen vjeruje kako \u0107e njegovo istra\u017eivanje dovesti do produ\u017eenja zdravog \u017eivota \u010dovjeka. &#8220;Cilj je da \u010dovjek dulje ostane zdrav i da ima kvalitetan \u017eivot, a ne samo da dulje \u017eivi&#8221;, napomenuo je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitanje je bismo li to uop\u0107e htjeli.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043093,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16751,19149,17151],"class_list":["post-21043094","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-dugovjecnost","tag-starenje","tag-starost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043094"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043094\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}