Jedno novo istra\u017eivanje je pokazalo kako su golubovi doista sposobni procijeniti prostor i vrijeme. Znanstvenici su do\u0161li do saznanja kako te ptice mogu procijeniti koliki prostor zauzima neki objekt, kao i to koliko dugo je vidljiv. Do takvih informacija, ina\u010de, ljudski mozak dolazi zahvaljuju\u0107i korteksu.<\/p>\n\n\n\n
Golubovi, me\u0111utim, ba\u0161 kao i ostale ptice – nemaju razvijen korteks. Znanstvenici su ustanovili kako golubovi rabe razli\u010dite predjele mozga da bi mogli percipirati prostor i vrijeme te obraditi informaciju na sli\u010dan na\u010din na koji bi to i \u010dovjek napravio.<\/p>\n\n\n\n
Ustanovljeno je i kako te ptice jako dobro obavljaju sve zadatke koje su povezani s funkcijom korteksa, navodi se u doti\u010dnoj studiji. Golubovi su zaista pokazali kako su sposobni za izvo\u0111enje onih kognitivnih radnji koje su svojstvene za slo\u017eeniji mozak sisavaca. Prethodna je jedna studija pokazala kako su golubovi sposobni prepoznavati ljudska lica, rje\u0161avati statisti\u010dke probleme, ali tako\u0111er i razlikovati rije\u010di koje postoje na engleskom od onih rije\u010di koje ba\u0161 ni\u0161ta ne zna\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Golubovi su bili obu\u010deni da odabiru vizualne simbole na zaslonu ra\u010dunala u obliku linija razli\u010ditih du\u017eina (iznosile su 6 i 24 cm) i linija sli\u010dnih du\u017eina s razli\u010ditim vremenom prikazivanja (od 2 i 8 sekundi). Za one linije koje bi pravilno ocijenili kao “kratke” i “duge”, s du\u017eim ili kra\u0107im vremenom trajanja, golubovi bi dobivali hranu kao nagradu.<\/p>\n\n\n\n
Testovi kod ljudi i drugih sisavaca \u010dinili su se kao da sugeriraju da se sposobnost obrade prostora i vremena doga\u0111aju unutar mo\u017edanog korteksa, a mo\u017edani korteks je mjesto gdje se pojavljuju odre\u0111eni “vi\u0161i” procesi, poput govora. Pa ipak golubovi nemaju mo\u017edani korteks, \u0161to otkriva da i oni mogu razumjeti neke apstraktne koncepte i do ovakvih informacija prikazanih u studiji dolaze na sli\u010dan na\u010din kao \u0161to bi se to doga\u0111alo da imaju korteks.<\/p>\n\n\n\n
“Njihov \u017eiv\u010dani sustav ima daleko ve\u0107e sposobnosti od, kako smo navikli, obi\u010dnog pti\u010djeg mozga”, istaknuo je autor studije, profesor psihologije Edward Wasserman. Rezultati ove studije su objavljeni u stru\u010dnom \u010dasopisu Current Biology<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n