Izgleda kako neke \u017eivotinje posjeduju bar jednu osnovnu matemati\u010dku vje\u0161tinu \u2013 mogu u odre\u0111enom smislu brojati.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a je konj imena Pametni Hans<\/a> iz Berlina privukao pozornost ljudi diljem svijeta. Njegov trener je pokazao kako ovaj kopitar mo\u017ee brojati (i rje\u0161avati matemati\u010dke probleme). To je radio tako \u0161to bi kopitom tapkao kako bi pokazao broj ili to\u010dan odgovor izme\u0111u vi\u0161e ponu\u0111enih izbora.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su poslije otkrili kako Pametni Hans zapravo i nema matemati\u010dke vje\u0161tine, ali je bio svakako pokazao zavidne vje\u0161tine opa\u017eanja. Ukratko, nije mogao odgovarati na pitanja na koja ispitiva\u010di tako\u0111er nisu znali odgovor, jer je Pametni Hans u stvari \u010ditao si\u0107u\u0161ne tjelesne i facijalne znakove kako bi saznao to\u010dan odgovor.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tome \u0161to Pametni Hans nije uspio polo\u017eiti matemati\u010dki kviz u pro\u0161lom stolje\u0107u, studije su u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a pokazale kako brojne \u017eive vrste imaju svojevrsni ”osje\u0107aj za brojeve” ili sposobnost razlikovanja raznih koli\u010dina odre\u0111enih predmeta.<\/p>\n\n\n\n Izgleda kako neljudski primati imaju najnaprednije numeri\u010dke vje\u0161tine, \u0161to mo\u017eda i nije toliko iznena\u0111uju\u0107e. Krajem osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, znanstvenici su pokazali kako \u010dimpanze mogu zbrojiti broj \u010dokolada raspore\u0111enih u dvije zdjele za hranu (do 5 komada \u010dokolade u svakoj posudi), usporediti taj broj sa zbrojem dvije druge zdjele za hranu i to\u010dno izabrati ve\u0107u od ove dvije sume u 90% slu\u010dajeva<\/a>.<\/p>\n\n\n\n 20 godina kasnije, znanstvenici su pokazali da Rezus makaki majmuni<\/a> mogu pravilno i brzo izbrojati broj predmeta na ekranu u 80% slu\u010dajeva kao i studenti na fakultetu. U narednim eksperimentima je pokazano da majmuni mogu ra\u010dunati preko osjetila tako \u0161to povezuju broj zvukova koje \u010duju s brojem oblika koje vide na ekranu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Imaju i lavovi osje\u0107aj za brojeve<\/a> povezan sa zvukom. Ranija istra\u017eivanja su pokazala kako lavovi odlu\u010duju ho\u0107e li pri\u0107i ili se povu\u0107i pred zvukovima glasnih uljeza (koji se prenose zvu\u010dnikom) ovisno od njihovog broja i od toga koliko \u010dlanova ima u njihovoj vlastitoj grupi. Neki drugi sisavci, uklju\u010duju\u0107i crne medvjede<\/a> i vukove<\/a>, tako\u0111er su pokazali sposobnost razlikovanje koli\u010dina.<\/p>\n\n\n\n P\u010dele su, pak, poznate po svojoj izuzetnoj spoznaji, uklju\u010duju\u0107i vje\u0161tine dru\u0161tvenog u\u010denja i odlu\u010divanja. Znanstvenici tako\u0111er ve\u0107 dugo znaju da insekti znaju ra\u010dunati \u2013 barem do 4. Devedesetih je pokazano kako medonosne p\u010dele znaju koliko su daleko otputovale<\/a> od svoje ko\u0161nice tako \u0161to bi putem brojale orijentire (do 4) te bi se zbunile kada bi znanstvenici izmijenili njihov broj.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od njih, ribe nisu pretjerano poznate po svojoj inteligenciji. Ipak i te \u017eivotinje imaju osje\u0107aj za brojeve. Studije provedene na Gupi ribama pokazale su kako \u0107e se one radije pridru\u017eiti jatima koja su brojnija<\/a> (i time sigurnija).<\/p>\n\n\n\n Neke studije pokazuju kako osje\u0107aj za brojeve mo\u017ee biti ne\u0161to s \u010dim se odre\u0111ene \u017eivotinje i ra\u0111aju. Prije dvije godine su znanstvenici ustanovili kako pili\u0107i<\/a> stari tri dana mogu identificirati ve\u0107e i manje koli\u010dine, mo\u017eda \u010dak i razmi\u0161ljati o brojevima na ”broj\u010danoj liniji” koja se kre\u0107e s lijeva na desno, sli\u010dno poput ljudi.<\/p>\n\n\n\n