Alarmantno izvje\u0161\u0107e o e-otpadu.<\/p>\n
Svjetski elektroni\u010dki otpad je pro\u0161le godine dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona. Drugim rije\u010dima, 8 posto vi\u0161e u odnosu na posljednje procjene, a me\u0111u svim sirovinama ugra\u0111enima u razne odba\u010dene mobitele, televizore i druge sli\u010dne proizvode ima i plemenitih metala kao \u0161to su zlato, bakar i platina, pi\u0161e u UN-ovoj studiji.<\/p>\n
Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela pa do hladnjaka potpoma\u017ee pove\u0107anju koli\u010dine e-otpada, pojma koji obuhva\u0107a sve ure\u0111aje koji rade na bateriju ili struju.<\/p>\n
Za razliku od 2014. godine, kad su procijenjene koli\u010dine tog otpada iznosile 41 milijun tona, u 2016. godini je elektroni\u010dki otpad porastao za 8 posto. Sve to stoji u studiji koju su izradili Sveu\u010dili\u0161te Ujedinjenih naroda, Me\u0111unarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Me\u0111unarodni savez za \u010dvrsti otpad (International Solid Waste Association).<\/p>\n
Vrijednost svih tih sirovina u elektroni\u010dkom otpadu u 2016. godini se procjenjuje na 55 milijarda eura, a sve to uklju\u010duje metale kao \u0161to su zlato, srebro, platina, bakar i paladij. Ipak, dokumentirano je sakupljanje i recikliranje svega 8,9 milijuna tona u 2016., a ve\u0107ina ostalog e-otpada je zavr\u0161ila na smetli\u0161tima, unato\u010d tome \u0161to ba\u0161 recikliranje takvih ure\u0111aja nosi nemalu gospodarsku dobit.<\/p>\n
“Jo\u0161 je naj\u0161okantnije to \u0161to se svega 20 posto tog otpada slu\u017ebeno prikuplja i reciklira”, tvrdi Ruediger Kuehr, voditelj Programa za odr\u017eivi razvoj na UN-ovu sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n
O\u010dekuje se nadalje da \u0107e e-otpad porasti na 52,2 milijuna tona u 2021., pi\u0161e u studiji. Ina\u010de, Kina je u pro\u0161loj godini bila najve\u0107i svjetski izvor elektroni\u010dkog otpada, sa 7,2 milijuna tona, a iza nje odmah slijede Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Ono \u010dime se Europa mo\u017ee podi\u010diti jest to da je vode\u0107a na svijetu po prikupljanju otpada, s oko 35 posto.\u00a0Novi Zeland i Australija su proizveli najve\u0107e koli\u010dine e-otpada po glavi stanovnika – \u010dak 17,3 kilograma svaki, ali je svega oko 6 posto tog otpada slu\u017ebeno prikupljeno i reciklirano.<\/p>\n
U doti\u010dnom se izvje\u0161\u0107u UN-a navodi kako je mnogi ljudi sklono bacati stare gadgete da bi si poslije toga priu\u0161tili naprednije i novije modele, ali i zbog toga \u0161to popravak, primjerice pametnog telefona ili tostera, stoji vi\u0161e nego kupnja novog. “Puno se raspravlja o kulturi dru\u0161tva koje konstantno odbacuje stvari, o dru\u0161tvu konzumerizma i trenda koji promi\u010de da je bolje kupovati novo nego staro prepravljati”, dio je izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n
Kuehr smatra da je zapanjuju\u0107a \u010dinjenica da su postoci recikliranja e-otpada toliko niski s obzirom na to da su u 67 zemalja (koje obuhva\u0107aju dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva) upravo na snazi zakoni koji govore o zbrinjavanju elektroni\u010dkog otpada. Kuehr je tako\u0111er pozvao potro\u0161a\u010de koji kre\u0107u u kupovinu darova za Bo\u017ei\u0107 da povodu ra\u010duna o recikliranju. “Za bo\u017ei\u0107ne darove se sve vi\u0161e i vi\u0161e nude ure\u0111aji na baterije ili utika\u010d… a to pove\u0107ava planinu elektroni\u010dkog otpada”, poru\u010dio je.<\/p>\n
Da bi se slikovitije predo\u010dilo koliko je s obzirom na masu bilo otpada pro\u0161le godine, u izvje\u0161\u0107u stoji da je to poput devet velikih piramida iz Gize, 4 i pol tisu\u0107e Eiffelovih tornjeva ili 1.23 milijuna posve napunjenih kamiona od 40 tona koji formiraju liniju od New Yorka do Bangkoka i natrag.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Alarmantno izvje\u0161\u0107e o e-otpadu. Svjetski elektroni\u010dki otpad je pro\u0161le godine dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona. Drugim rije\u010dima, 8 posto vi\u0161e u odnosu na posljednje procjene, a me\u0111u svim sirovinama ugra\u0111enima u razne odba\u010dene mobitele, televizore i druge sli\u010dne proizvode ima i plemenitih metala kao \u0161to su zlato, bakar i platina, pi\u0161e u UN-ovoj studiji. Rast […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043295,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16363],"tags":[16810],"class_list":["post-21043179","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-elektronika","tag-otpad"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043179"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043179\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}