.Znanstvenici s MIT-a marljivo poku\u0161avaju smanjiti na\u0161u sveop\u0107u ovisnost o umjetnoj rasvjeti nude\u0107i nova rje\u0161enja koja \u0107e vam se u\u010diniti kao da su iz scenarija sf filmova. Jedno od takvih rje\u0161enja su biljke koje svijetle u mraku.<\/p>\n
Bioluminiscencija kao fenomen stvaranja svjetlosti od strane \u017eivih organizama je uvijek bila fascinantna, ali \u010desto se pronalazi u prirodnom svijetu. Posebno se nalazi me\u0111u kukcima, ribama, ali tako\u0111er na raznim vrstama gljiva te algi. Kod nas je po tome mo\u017eda najpoznatija krijesnica.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci sada imaju namjeru smanjiti kori\u0161tenje elektri\u010dne energije i konvencionalne uli\u010dne rasvjete kako bi to jednog dana, nadaju se oni, mogle zamijeniti specijalne biljke koje svijetle u mraku. U tom kontekstu se najvi\u0161e spominje drve\u0107e.<\/p>\n
\u201eVizija je da se stvori biljka koja funkcionira kao stolna svjetiljka, ali svjetiljka koju ne morate ukop\u010dati u struju. Svjetlost \u0107e se u kona\u010dnici stvarati samim metabolizmom biljke\u201d- poja\u0161njava autor studije, Michael Strano.<\/p>\n
Cilj znanstvenika je stvoriti biljke koje bi trebale imati sve funkcije kakve danas imaju elektroni\u010dki ure\u0111aji. S obzirom na to da umjetna elektri\u010dna rasvjeta danas u svijetu \u010dini oko 20 posto ukupne potro\u0161nje elektri\u010dne energije, o\u010dito je da bi se po tom pitanju ne\u0161to trebalo u\u010diniti. Tehnologija, ina\u010de opisana u stru\u010dnom \u010dasopisu Nano Letters<\/em>, koristi enzim luciferazu, \u010dijom se katalizom stvara ona svjetlost kakvu, primjerice, emitiraju i krijesnice.<\/p>\n \u201eBiljke se same mogu popravljati, one imaju svoju vlastitu energiju i ve\u0107 su spremne prilagoditi se na vanjsko okru\u017eenje\u201d – potvrdio je Strano. \u201eSmatramo da je ovo ideja kojoj je do\u0161lo vrijeme. Na\u0161 rad zaista otvara vrata budu\u0107im uli\u010dnim svjetiljkama koje nisu ni\u0161ta drugo nego tretirano drve\u0107e koje pru\u017ea neizravno osvjetljenje oko na\u0161ih domova.\u201d Svjetlosni u\u010dinak biljaka se mo\u017ee promijeniti ovisno o uvjetima, a to omogu\u0107uje biljkama da izgledaju posve normalno tijekom dana, dok tijekom no\u0107i – svijetle.<\/p>\n Za po\u010detak \u0107e se koristiti biljke poto\u010darke, s upravo takvog su prototipa uspjeli emitirati svjetlost u trajanju od 45 minuta. Znanstvenici su nakon tog prvog poku\u0161aja uspjeli jo\u0161 produljiti navedeno vrijeme na \u010dak tri i pol sata. Iako te male biljke emitiraju tek tisu\u0107iti dio svjetlosti koji je prijeko potreban samo za \u010ditanje, znanstvenici vjeruju kako bi daljnjim istra\u017eivanjem trebali do\u0107i do mnogo ve\u0107eg napretka.<\/p>\n Sam cilj u dugoro\u010dnom smislu je razvoj tehnologije u vidu boje koja bi se nanosila na li\u0161\u0107e biljaka dok su jo\u0161 u obliku sadnica pa bi tako drve\u0107e i razno drugo bilje bilo pretvoreno u izvore svjetlosti \u0161to bi trebalo potrajati njih cijeli \u017eivotni vijek.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da, biljke koje svijetle u mraku<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043204,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[18055,19615,17055],"class_list":["post-21043205","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-biljke","tag-bioluminiscencija","tag-svjetlost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043205","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043205"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043205\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043204"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}