{"id":21043209,"date":"2022-04-25T10:24:00","date_gmt":"2022-04-25T08:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043209"},"modified":"2022-04-25T11:28:34","modified_gmt":"2022-04-25T09:28:34","slug":"znanost-objasnila-zasto-se-svadamo-na-drustvenim-mrezama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanost-objasnila-zasto-se-svadamo-na-drustvenim-mrezama\/","title":{"rendered":"Znanost objasnila za\u0161to se sva\u0111amo na dru\u0161tvenim mre\u017eama"},"content":{"rendered":"\n<p>Problem je, izgleda, samo u formi.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako se pitate za\u0161to va\u0161a obitelj i prijatelji jednostavno ne razumiju va\u0161e razborite politi\u010dke argumente na Facebooku \u2013 vjerojatno bi bilo dobro zatra\u017eiti ih da vas slu\u0161aju \u2013 doslovno. Jedna studija pokazala je da klju\u010d pridobivanja ljudi na va\u0161u stranu mo\u017eda le\u017ei u verbalnom, a ne pisanom obliku.<\/p>\n\n\n\n<p>U radu objavljenom u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>Psychological Science<\/em>, znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji, Berkeley i sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu utvrdili su da \u0107e ljudi koji ulaze u verbalne debate o raznim politi\u010dkim pitanjima vjerojatnije biti uvjereni argumentima njihovih protivnika ako ih <em>\u010duju, <\/em>za razliku&nbsp;od onih argumenata koje samo pro\u010ditaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom provo\u0111enja ankete za studiju, od ukupno 300 ljudi je zatra\u017eeno da gledaju, slu\u0161aju ili \u010ditaju razne argumente o ratu, abortusu i razli\u010ditim \u017eanrovima glazbe te da zatim procijene koliko je vje\u0161to osoba prenijela argument.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici tvrde da su oni koji se nisu slagali s argumentom nastojali &#8221;dehumanizirati&#8221; komunikatora i smatrali su &#8221;da ima umanjen kapacitet za razmi\u0161ljanje ili osje\u0107aje&#8221;, ali to se zbivalo mnogo rje\u0111e kada bi \u010duli njihov glas ili vidjeli ga da govori.<\/p>\n\n\n\n<p>Juliana Schroeder s Berkeleya je rekla kako je to zbog toga \u0161to komunikacija putem glasa \u010dini osobu koja govori vi\u0161e razumnom i ljudskom. &#8221;Jedan od nas je pro\u010ditao izvod iz govora tiskanog u novinama od politi\u010dara s \u010dijim se stajali\u0161tima nije slagao&#8221;, izjavila je. &#8221;Sljede\u0107eg tjedna je \u010duo istu govornu snimku na radio stanici. Bio je \u0161okiran time koliko je druga\u010dija njegova reakcija prema politi\u010daru bila kada je pro\u010ditao izvod u usporedbi s onim \u0161to je \u010duo. Kad je bio pro\u010ditao izjavu, politi\u010dar mu se doimao kao idiot, ali kada ju je \u010duo, politi\u010dar mu je odjednom zvu\u010dao razumnije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Kad dvoje ljudi imaju razli\u010dita uvjerenja, postoji tendencija ne samo da prepoznaju razlike u mi\u0161ljenju, ve\u0107 i da omalova\u017eavaju um suprotne strane. Budu\u0107i da se um druge osobe ne mo\u017ee do\u017eivjeti direktno, njegova kvaliteta mora biti zaklju\u010dena iz indirektnih znakova.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Schroeder je rekla i da se nada kako \u0107e ova studija pomo\u0107i u obja\u0161njavanju toga zbog \u010dega dru\u0161tvene mre\u017ee imaju takav polariziraju\u0107i utjecaj na politi\u010dke debate u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8221;Puno ljudi dobiva ve\u0107inu svojih vijesti putem dru\u0161tvenih medija. To mo\u017ee biti dehumaniziraju\u0107e i mo\u017ee pove\u0107ati polarizaciju. Lako je zamisliti kako bi to moglo postati cikli\u010dno, dehumanizacija dovodi do vi\u0161e polarizacije koja vodi do vi\u0161e dehumanizacije,&#8221; zaklju\u010dila je dr. Schroeder.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Problem je, izgleda, samo u formi. Ako se pitate za\u0161to va\u0161a obitelj i prijatelji jednostavno ne razumiju va\u0161e razborite politi\u010dke argumente na Facebooku \u2013 vjerojatno bi bilo dobro zatra\u017eiti ih da vas slu\u0161aju \u2013 doslovno. Jedna studija pokazala je da klju\u010d pridobivanja ljudi na va\u0161u stranu mo\u017eda le\u017ei u verbalnom, a ne pisanom obliku. U [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043256,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1,16338],"tags":[19624,16762,19623],"class_list":["post-21043209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","category-psihologija","tag-drustvene-mreze","tag-internet","tag-svade"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043209"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065487,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043209\/revisions\/21065487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}