Nedavni posjetitelj Sun\u010devog sustava \u2013 svemirska stijena pod imenom ‘Oumuamua \u2013 mogao bi biti prekriven debelim slojem organskog materijala, vanjskim slojem koji \u0161titi unutarnje skladi\u0161te leda. Ova glazura mo\u017eda je djelovala poput \u0161tita, sprje\u010davaju\u0107i led unutar ‘Oumuamue da se pregrije i ispari dok je stijena prolazila blizu na\u0161eg Sunca. To zna\u010di da je ovaj me\u0111uzvjezdani objekt vi\u0161e nalik ledenom kometu nego asteroidu.<\/p>\n
Glavna razlika izme\u0111u asteroida i kometa je u njihovom sastavu: kometi su sa\u010dinjeni od mje\u0161avine leda i stijena, a asteroidi su ve\u0107inom stijena i metal, bez puno vode. Astronomi misle da ve\u0107ina objekata koji prolaze izme\u0111u zvijezda \u2013 \u0161to se naziva me\u0111uzvjezdani prostor \u2013 vi\u0161e nalikuje kometima nego asteroidima. Kada je nastajao na\u0161 planetarni sustav, ve\u0107i planeti su vjerojatno gurnuli trilijune malih objekata s ruba sustava u me\u0111uzvjezdani prostor. Ve\u0107ina udaljenih objekata u Sun\u010devom sustavu su ledena tijela, pa astronomi pretpostavljaju da su i drugi planetarni sustavi izbacili uglavnom ledene stijene.<\/p>\n
Zato su astronomi u po\u010detku mislili da je ‘Oumuamua komet kada su shvatili da nije iz na\u0161eg kozmi\u010dkog susjedstva. No daljnja opa\u017eanja ‘Oumuamue pokazala su da se tijelo ne pona\u0161a kao komet. Komete obi\u010dno prate repovi od plina i pra\u0161ine uzrokovanih isparavanjem ledenog materijala iz stijene. Astronomi nisu prona\u0161li nikakve tragove repa kometa oko ‘Oumuamue, pa je stijena reklasificirana kao asteroid. Sada, nova analiza ovog me\u0111uzvjezdanog posjetitelja obja\u0161njava da bi objekt mogao biti komet iako se tako ne pona\u0161a. \u201eOtkrili smo da, iako je ovaj objekt pro\u0161ao jako blizu na\u0161eg Sunca \u2013 bli\u017ee od Merkura \u2013 takva kora mogla je izolirati unutra\u0161njost\u201c, rekao je voditelj studije Alan Fitzsimmons za The Verge.<\/em><\/p>\n Fitzsimmons i njegov tim misle da je ‘Oumuamua mogao biti prekriven ledom prije dugo vremena, ali se preoblikovao nakon \u0161to je stotinama milijuna godina putovao kroz duboki svemir. Tijekom svojih kozmi\u010dkih lutanja, objekt je bio pod konstantnim bombardiranjem kozmi\u010dkih zraka \u2013 visokoenergetskih \u010destica koje se izbacuju u svemir kada zvijezde eksplodiraju. Ove zrake mo\u017eda su istro\u0161ile vanjski sloj leda, i s vremenom se stvorio sloj organskog materijala debelog vi\u0161e od 30 centimetara. \u201eNa\u0161i podaci su konzistentni u tome da je ovaj objekt vani jako, jako dugo\u201c, rekao je Fitzsimmons.<\/p>\n Da bi otkrili ovaj vanjski sloj, istra\u017eiva\u010di su pregledali podatke sakupljene pomo\u0107u dva teleskopa \u2013 jedan na Kanarinskim otocima i drugi u \u010cileu \u2013 tijekom 25. i 26. listopada 2017. Ovi opservatoriji mjerili su koliko se Sun\u010deve svjetlosti reflektira s povr\u0161ine ‘Oumuamue dok prolazi kroz Sun\u010dev sustav, a onda su razbili svjetlost u njene sastavne boje. Znanstvenici nisu prona\u0161li nikakve potpise minerala koji bi sa\u010dinjavali ove stjenovite objekte. Nije bilo ni potpisa leda.<\/p>\n Umjesto toga, prona\u0161li su da kompozicija povr\u0161ine stijene varira od mjesta do mjesta, no u kona\u010dnici, stijena je pokazala potpise spojeva bogatih ugljikom na svojoj povr\u0161ini \u2013 materijala koji se \u010desto povezuju sa \u017eivotom ovdje na Zemlji. To ne zna\u010di da je ‘Oumuamua doma\u0107in \u017eivotu, ali podsje\u0107a na male objekte nalik kometima iz na\u0161eg Sun\u010devog sustava koji su tako\u0111er prekriveni ledenim ugljikom. laboratorijski nalazi tako\u0111er pokazuju da ledeni objekti koji dugo putuju kroz duboki svemir izgledaju pomalo poput ove svemirske stijene. \u201eTo je ono \u0161to o\u010dekujemo od ne\u010dega \u0161to je nekad imalo ledenu povr\u0161inu, a onda bilo dugo izlo\u017eeno visokoenergetskom zra\u010denju\u201c, rekao je Fritzsimmons.<\/p>\n Naravno, imamo jo\u0161 dosta toga nau\u010diti o ‘Oumuamui. No daljnja promatranja vi\u0161e nisu opcija: objekt je malen i trenuta\u010dno se udaljuje od Zemlje, zbog \u010dega ga je nevjerojatno te\u0161ko vidjeti. Astronomi, me\u0111utim, mogu nastaviti prou\u010davati dosad sakupljene podatke i vidjeti mogu li otkriti jo\u0161 detalja.<\/p>\n Jedna stvar oko koje se ve\u0107ina astronoma sla\u017ee jest ta da objekt definitivno nije neka umjetno izra\u0111ena letjelica iz udaljenog zvjezdanog sustava. Pro\u0161li tjedan, istra\u017eiva\u010dki program Breakthrough Listen proveo je kampanju kako bi se otkrilo postoji li kakvi umjetni komunikacijski signali koji dolaze s ‘Oumuamue. Prvi rezultati potvrdili su da je posjetitelj najvjerojatnije samo stijena \u2013 ali sada znamo i da je mogao imati debeli ogrta\u010d od ugljika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavni posjetitelj Sun\u010devog sustava \u2013 svemirska stijena pod imenom ‘Oumuamua \u2013 mogao bi biti prekriven debelim slojem organskog materijala, vanjskim slojem koji \u0161titi unutarnje skladi\u0161te leda. Ova glazura mo\u017eda je djelovala poput \u0161tita, sprje\u010davaju\u0107i led unutar ‘Oumuamue da se pregrije i ispari dok je stijena prolazila blizu na\u0161eg Sunca. To zna\u010di da je ovaj me\u0111uzvjezdani […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[17267,17278,16565],"class_list":["post-21043245","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-astronomija","tag-asteroid","tag-komet","tag-suncev-sustav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043245"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043245\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}