{"id":21043316,"date":"2018-01-22T09:29:04","date_gmt":"2018-01-22T08:29:04","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043316"},"modified":"2018-01-22T09:29:04","modified_gmt":"2018-01-22T08:29:04","slug":"ono-sto-kupujemo-utjece-na-ugrozene-vrste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/zemlja\/ekologija-i-okolis\/ono-sto-kupujemo-utjece-na-ugrozene-vrste\/","title":{"rendered":"Ono \u0161to kupujemo utje\u010de na ugro\u017eene vrste"},"content":{"rendered":"

Sve \u0161to konzumiramo, od iPhonea do automobila i IKEA namje\u0161taja, ima cijenu koja se\u017ee daleko iznad njihove kupovne cijene. \u0160to ako je soja koja je potrebna za proizvodnju tofua kojeg ste konzumirali pro\u0161lu ve\u010der izrasla na poljima nastalim kr\u010denjem pra\u0161uma? Ili ako ko\u0161ulja koju ste kupili dolazi iz industrijskog podru\u010dja izgra\u0111enoga usred visoko vrijednog prirodnog stani\u0161ta u Maleziji?<\/p>\n

Donedavno je te\u0161ko bilo znati koliki to\u010dno utjecaj na\u0161a kupovina ima na vrste. Daniel Moran s Norve\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju i njegov kolega\u00a0Keiichiro Kanemoto s\u00a0Shinshu Sveu\u010dili\u0161ta u Japanu razvili su metodu koja im omogu\u0107uje da prepoznaju prijetnje divljim \u017eivotinjama uzrokovanim globalnim opskrbnih lancima koji poti\u010du na\u0161u potro\u0161nju. Upotrijebili su ovu metodu da bi stvorili seriju globalnih karti koje pokazuju mjesta najve\u0107e ugro\u017eenosti vrsta u svakoj zemlji.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su izra\u010dunali postotak opasnosti za vrste u pojedinoj dr\u017eavi zbog konzumacije proizvoda u drugoj, s fokusom na 6803 ugro\u017eenih morskih i kopnenih vrsta definiranih od strane udru\u017eenja Union for Conservation of Nature (IUCN) i BirdLife International.<\/p>\n

Karte nam prikazuju i kako potro\u0161nja u SAD-u ima utjecaj na vrste \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Za kopnene vrste, istra\u017eiva\u010di su otkrili kako je potro\u0161nja u SAD-u uzrokovala postojanje mjesta najvi\u0161e ugro\u017eenost vrsta u Jugoisto\u010dnoj Aziji i na Madagaskaru, ali isto tako i u ju\u017enoj Europi,\u00a0 Sahelu, isto\u010dnoj i zapadnoj obali ju\u017enog Meksika, te diljem Centralne Amerike i Centralne Azije kao i u ju\u017enoj Kanadi. Jedno od mo\u017eda najve\u0107ih iznena\u0111enja je utjecaj potro\u0161nje SAD-a na visoku ugro\u017eenost vrsta u ju\u017enoj \u0160panjolskoj i Portugalu.<\/p>\n

Moran tvrdi da povezivanje potro\u0161nje s utjecajem na okoli\u0161 pru\u017ea va\u017enu priliku za vlade, poduze\u0107a i pojedince da sagledaju ove utjecaje kako bi na\u0161li na\u010dina suprotstaviti im se.<\/p>\n

“Povezivanje opa\u017eanja ekolo\u0161kih problema s ekonomskom aktivno\u0161\u0107u je inovacija”, tvrdi. “Jednom kada pove\u017eete utjecaj na okoli\u0161 s lancem opskrbe, mnogi ljudi u tom lancu, a ne samo proizvo\u0111a\u010di, mogu sudjelovati u pobolj\u0161anju situacije.”<\/p>\n

Na primjer, vladini slu\u017ebenici u Indoneziji mogu kontrolirati samo one proizvo\u0111a\u010de koji uzrokuju gubitak biolo\u0161ke raznolikosti i kr\u010denje \u0161uma u Indoneziji.<\/p>\n

Ali ako bi, na primjer, EU \u017eeljela saznati svoju ulogu\u00a0 u problemima u Indoneziji, mogli bi podatke dobiti iz karata koje su kreirali istra\u017eiva\u010di i vidjeti to\u010dno gdje i kakav utjecaj potro\u0161nja u EU ima na tu zemlju.<\/p>\n

EU bi tada mogla odlu\u010diti prilagoditi svoje istra\u017eiva\u010dke programe ili ekolo\u0161ke prioritete kako bi se fokusirali na odre\u0111ene lokacije u Jugoisto\u010dnoj Aziji. Poduze\u0107a bi tako\u0111er mogla koristiti ove karte kako bi saznali na kojim lokacijama su njihovi utjecaji i kako bi napravili promjene.<\/p>\n

Na sljede\u0107oj slici vidimo kartu koja pokazuje lokacije najve\u0107e ugro\u017eenosti vrsta uzrokovane potro\u0161njom SAD-a. Boja magenta\u00a0predstavlja kopnene vrste, dok plava predstavlja morske vrste.<\/p>\n

\"\"

\u0160to je tamnija boja na slici, to je ve\u0107a prijetnja uzrokovana konzumerizmom. Foto: Daniel Moran and Keiichiro Kanemoto<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako posljedice konzumerizma u jednoj dr\u017eavi ugro\u017eavaju vrste druge dr\u017eave<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18560,19655],"class_list":["post-21043316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ekologija","tag-ugrozene-vrste"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043316\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}