{"id":21043328,"date":"2017-12-28T20:35:24","date_gmt":"2017-12-28T19:35:24","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043328"},"modified":"2017-12-28T21:27:38","modified_gmt":"2017-12-28T20:27:38","slug":"znanstvenici-otkrili-ulogu-mozga-u-procesu-starenja-i-uspjeli-ga-usporiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/znanstvenici-otkrili-ulogu-mozga-u-procesu-starenja-i-uspjeli-ga-usporiti\/","title":{"rendered":"Znanstvenici otkrili ulogu mozga u procesu starenja &#8211; i uspjeli ga usporiti"},"content":{"rendered":"<p>Ako ovo \u010ditate i niste pu\u0161a\u010d, onda je glavni faktor rizika od smrti za vas vjerojatno va\u0161a dob. To je zato \u0161to smo gotovo pa u potpunosti eliminirali smrtnost u ranoj dobi, zahvaljuju\u0107i napredovanjima u znanosti i in\u017eenjeringu. No, usprkos ovom napretku, jo\u0161 uvijek nismo otkrili kako ukloniti \u0161tetne u\u010dinke samog starenja.<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje na mi\u0161evima, objavljeno u \u010dasopisu <em>Nature<\/em>, otkriva da mati\u010dne stanice (tip stanica koje se mogu razviti u brojne druge tipove) u odre\u0111enom podru\u010dju mozga reguliraju starenje. Istra\u017eiva\u010di su uspjeli usporiti i ubrzati proces starenja tako \u0161to su transplantirali ili izbrisali mati\u010dne stanice iz tog podru\u010dja.<\/p>\n<p>Starenje je golem izazov dru\u0161tvu. Procjenjuje se da \u0107e do 2050. godine po prvi put ikad izjedna\u010diti broj starih ljudi (iznad 65 godina) i djece (ispod 15) na Zemlji. Ova promjena reflektira se u problemima zdravstvenih sustava i sustava socijalne skrbi. Postaje sve va\u017enije shvatiti kako se odr\u017eati u dobrom zdravlju dok starimo.<\/p>\n<p>Broj mehanizama koji odr\u017eavaju organizme zdravima je relativno malen i oni su o\u010duvani me\u0111u vrstama, \u0161to zna\u010di da mo\u017eemo mnogo nau\u010diti o njima prou\u010davanjem \u017eivotinja poput mi\u0161eva. Me\u0111u najva\u017enijima su senescentne stanice \u2013 disfunkcionalne stanice koje se stvaraju dok starimo i uzrokuju o\u0161te\u0107enje tkiva. Smatra se da su ovi mehanizmi povezani na stani\u010dnoj i tkivnoj razini. Kao i s ru\u0161enjem domina, pad na bilo kojem mjestu mo\u017ee potaknuti katastrofalni kolaps.<\/p>\n<p><strong>Nestaju\u0107e stanice<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di iza ovog novog rada prou\u010davali su hipotalamus mi\u0161eva, za koji ve\u0107 neko vrijeme znamo da kontrolira starenje. Ova struktura, koja ima oblik lje\u0161njaka, nalazi se u sredi\u0161tu mozga i povezuje \u017eiv\u010dani i endokrini (hormonalni) sustav. Hipotalamus poma\u017ee u regulaciji brojnih osnovnih potreba i pona\u0161anja poput gladi, spavanja, straha i agresije. U ljudskom mozgu, po\u010detak nekog pona\u0161anja je obi\u010dno vrlo slo\u017een, no ako bje\u017eite od ne\u010dega u slijepoj panici ili vas uhvati divlji bijes, u tom je trenutku za volanom va\u0161 hipotalamus.<\/p>\n<p>Tim je prou\u010davao specijaliziranu skupinu mati\u010dnih stanica u hipotalamusu i pratio \u0161to se s njima doga\u0111a dok mi\u0161evi stare. Mi\u0161evi obi\u010dno \u017eive oko dvije godine, no otkrili su da ove stanice po\u010dinju nestajati kad su mi\u0161evi imali oko 11 mjeseci. Do 22. mjeseca stanice su nestale u potpunosti. Stopa kojom su mati\u010dne stanice nestajale u uskoj je vezi s promjenama koje uzrokuje starenje, poput opadanja u sposobnostima u\u010denja, pam\u0107enja, dru\u0161tvenosti, mi\u0161i\u0107noj izdr\u017eljivosti i atletskom u\u010dinku.<\/p>\n<p>No, korelacija ne zna\u010di da postoji i uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza. Kako bi otkrili uzrokuje li opadanje broja mati\u010dnih stanica ove dobne promjene, obrisali su mati\u010dne stanice posebno dizajniranim virusom koji ih ubija samo u prisutnosti odre\u0111enog lijeka. U mi\u0161evima starim 15 mjeseci, ova kombinacija je uni\u0161tila 70 posto mati\u010dnih stanica u hipotalamusu. Znakovi starenja kod njih su se pokazali uranjeno te su mi\u0161evi umrli otprilike 200 dana ranije kao rezultat toga. To je zna\u010dajna brojka jer mi\u0161evi u prosjeku \u017eive oko 730 dana.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su usadili hipotalamusne mati\u010dne stanice novoro\u0111enih mi\u0161eva u srednjovjekovne mi\u0161eve. U ovom slu\u010daju, \u017eivotinje su postale dru\u0161tvenije, kognitivno sposobnije i \u017eivjele 200 dana du\u017ee od uobi\u010dajenog \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n<p>Ovi eksperimenti nude informacije o tome kako mati\u010dne stanice nestaju iz hipotalamusa. Usa\u0111ivanje je bilo uspje\u0161no samo kada su mati\u010dne stanice bile geneti\u010dki modificirane kako bi bile otporne na upalu. \u010cini se da se, dok \u017eivotinja stari, kroni\u010dna, niska razina upale u hipotalamusu pove\u0107ava.<\/p>\n<p>Upala ubija hipotalamusne mati\u010dne stanice zato \u0161to su one najosjetljivije. Ovo ometa funkciju hipotalamusa s domino u\u010dinkom u \u010ditavom organizmu.<\/p>\n<p><strong>Eliksir mladosti?<\/strong><\/p>\n<p>Kona\u010dni cilj istra\u017eivanja starenja je identifikacija farmaceutskih meta ili intervencija u \u017eivotni stil koje \u0107e pobolj\u0161ati ljudsko zdravlje u kasnijoj \u017eivotnoj dobi. Iako je ovo istra\u017eivanje provedeno na mi\u0161evima, ako se uspije pokazati da su isti mehanizmi na djelu i kod ljudi, jednog bismo dana mogli iskoristiti sli\u010dnu tehniku kako bi pobolj\u0161ali zdravlje kasnijeg \u017eivota. No, ovo je daleko u budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Druge intervencije, poput uklanjanja senescentnih stanica, tako\u0111er pozitivno utje\u010du na zdravlje, produ\u017euju\u0107i \u017eivot mi\u0161eva i za 180 dana. Logi\u010dni sljede\u0107i korak je vidjeti mogu li se ove intervencije \u201enaslagati\u201c.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21043330\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/12\/old-lady-845225_1920.jpg\" alt=\"\" width=\"1920\" height=\"1276\" \/><\/p>\n<p>Ovo istra\u017eivanje ukazuje na potencijalne rute obnavljanja hipotalamusa ogoljelog od mati\u010dnih stanica: sprje\u010davanje njihovog gubitka kontroliranjem upalnog procesa. Ovo bi se moglo posti\u0107i ili razvojem lijekova koji ubijaju senescentne stanice ili uporabom protuupalnih spojeva.<\/p>\n<p>Nedostatak ovog istra\u017eivanja je u tome \u0161to su kori\u0161teni samo mu\u017ejaci mi\u0161eva. Dobro je poznato da se struktura hipotalamusa zna\u010dajno razlikuje izme\u0111u spolova. Lijekovi i mutacije koje produljuju \u017eivot obi\u010dno imaju zna\u010dajno razli\u010dit stupanj u\u010dinkovitosti kod mu\u017ejaka i \u017eenki.<\/p>\n<p>Ho\u0107e li ljudi ikad \u017eivjeti zna\u010dajno iznad trenutnog najduljeg \u017eivotnog vijeka od 125 godina te\u0161ko je re\u0107i. No \u010dini se da najve\u0107a prepreka zdravijem kasnijem \u017eivotu vi\u0161e nije stopa razvoja nego brzina kojom mo\u017eemo pretvoriti na\u0161e rastu\u0107e znanje o biologiji starenja u lijekove i savjete o na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako ovo \u010ditate i niste pu\u0161a\u010d, onda je glavni faktor rizika od smrti za vas vjerojatno va\u0161a dob. To je zato \u0161to smo gotovo pa u potpunosti eliminirali smrtnost u ranoj dobi, zahvaljuju\u0107i napredovanjima u znanosti i in\u017eenjeringu. No, usprkos ovom napretku, jo\u0161 uvijek nismo otkrili kako ukloniti \u0161tetne u\u010dinke samog starenja. Novo istra\u017eivanje na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16487,16493,19149],"class_list":["post-21043328","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-hipotalamus","tag-mozak","tag-starenje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043328\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}