Povr\u0161inu Zemlje godi\u0161nje prosje\u010dno prodrma 15 sna\u017enih potresa, onih magnitude 7 po Richteru i sna\u017enijih. Povremeno se, me\u0111utim, bilje\u017ee i intenzivnija razdoblja, kad se godi\u0161nje pobroji i 30-ak takvih potresa.<\/p>\n
U svom najnovijem zajedni\u010dkom znanstvenom radu stru\u010dnjaci sa Sveu\u010dili\u0161ta Colorado i sa Sveu\u010dili\u0161ta Montana zaklju\u010dili su da bi se uzrok ovakvim oscilacijama ili barem jedan od uzroka mogao kriti u razdobljima u kojima Zemlja rotira ne\u0161to sporije nego ina\u010de. Rije\u010d je o si\u0107u\u0161nim promjenama u brzini rotacije, samo koja milisekunda dnevno.<\/p>\n
No, kako je na\u0161 planet u odnosu na nas ogroman i kako se u kori i posebno ispod kore kriju zapretene ogromne koli\u010dine energije, tako male promjene u rotaciji dovode do osloba\u0111anja ogromnih koli\u010dina energije. To onda zna\u010di velike seizmi\u010dke udare, posebno u vrlo naseljenim tropskim podru\u010djima, navode znanstvenici.<\/p>\n
“Veliki zemljotresi \u010dini se da su globalno sinkronizirani, i to tako da su vremenski poslo\u017eeni u skladu sa svojim osobinama, te da se pojavljuju u skupinama kao odgovor na vrlo male promjene u naprezanjima”, navodi se u sa\u017eetku \u010dlanka objavljenog u Geophysical Research Letters. Ovakvu tezu nedavno su pred Geological Society of America predstavili Roger Bilham i Rebecca Bendick. Tada su naveli da na\u0161em planetu (i svima nama koji se po njemu muvamo) od sljede\u0107e godine predstoji petogodi\u0161nje razdoblje pove\u0107anih seizmi\u010dkih aktivnosti.<\/p>\n
Mehanizmi koje oni opisuju svode se op\u0107enito na \u010dinjenicu da Zemlja nije homogena, nego da se sastoji od razli\u010ditih materijala; prvo atmosfera, potom kora, pa pla\u0161t, zatim teku\u0107a vanjska i zatim kruta unutarnja jezgra. Povrh toga ve\u0107 i sama kora sastoji se od razli\u010ditih dijelova. Pa kad se dogodi promjena rotacije, bazi\u010dna fizika ka\u017ee da naprosto mora do\u0107i do prilago\u0111avanja rotacije odnosno kutnog momenta svakog pojedinog dijela u odnosu na polo\u017eaj u na\u0161em planetu. Zemlja je u razdoblje ne\u0161to sporije rotacije u\u0161la prije \u010detiri godine, navode znanstvenici i predvi\u0111aju da bismo ve\u0107 u 2018. mogli o\u010dekivati najmanje 20 sna\u017enih potresa. Nije to i jedina nevolja koja prijeti Zemlji. Kao jedan od mogu\u0107ih uzroka poja\u010danih i u\u010destalih potresa, pa i vulkana, znanstvenici posljednjih godina sve \u010de\u0161\u0107e navode i klimatske promjene.<\/p>\n
Uslijed sve ve\u0107ih koncentracija stakleni\u010dkih plinova u atmosferi, u prvom redu CO2 od ugljena, nafte i plina, atmosfera se zagrijava, otapaju se gle\u010deri i ledeni pokrovi na polovima. U trenutku kad ogromne otopljene mase postanu tako kriti\u010dne da pritisak na mjestima na kojima su tisu\u0107ama godina po\u010divale ledene mase, vi\u0161e ne spre\u010dava tlakove iz dubine kore da se probiju na povr\u0161inu Zemlje, za o\u010dekivati je da do\u0111e do potresa. Ili vulkana.<\/p>\n
Pojedini geolozi \u010dak, primjerice, ve\u0107 niz godina ozbiljno ra\u010dunaju da je u paleolo\u0161ki gledano “nedavnoj pro\u0161losti” mo\u017eda \u010dak do\u0161lo do drasti\u010dnog mijenjanja osi Zemlje ili \u010dak klizanja kompletne Zemljine kore, a sve uslijed \u2013 relativno naglog gomilanja ledenog pokriva\u010da u Sjevernoj Americi uslijed nastupanja posljednjeg ledenog doba koji su svojom masom poremetili na\u010din na koji je Zemlja do tada rotirala.<\/p>\n
Neki \u010dak smatraju da je sje\u0107anje na kataklizmi\u010dki doga\u0111aj jezivih potresa, vulkana i cunamija koji bi u takvom slu\u010daju uslijedili, pre\u017eivjelo u kolektivnoj svijesti \u010dovje\u010danstva, mo\u017eda i predaji, sve do danas kao niz mitova diljem izoliranih ljudskih populacija op svijetu o velikom potopu. Ili \u010dak i o mitskoj Atlantidi, prenosi\u00a0Express<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Koliko je Zemlja usporila mogu izmjeriti samo najosjetljiviji instrumenti, ali posljedice su jezive.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16472],"class_list":["post-21043353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-potres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043353\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}