Mediteranski bazen jedno je od ranjivijih podru\u010dja na klimatske promjene koje se globalno doga\u0111aju. Hrvatska kao mediteranska zemlja stoga se mora na vrijeme pripremiti kako bi se prilagodila tim promjenama koje \u0107e imati velik utjecaj na na\u010din \u017eivota na ovom podru\u010dju. A koje \u0107e posljedice imati klimatske promjene u Hrvatskoj i kako bi se na njih moglo odgovoriti daje Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070., koja je predstavljena pro\u0161li tjedan.<\/p>\n
Taj je projekt vrijedan 770.000 eura i financiran je iz EU fondova, a u suradnji s Ministarstvom za\u0161tite okoli\u0161a i energetike provela ga je u proteklih godinu i pol dana tvrtka Eptisa Adria, pi\u0161e\u00a0Ve\u010dernji list<\/strong><\/a>.<\/p>\n U sklopu projekta izra\u0111eno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superra\u010dunalu VELEbit, vrijednom 521.145 eura. Manje oborina VELEbit je za podru\u010dje cijele Hrvatske s pomo\u0107u klimatskih modela projicirao budu\u0107e stanje atmosfere. Superra\u010dunalo je, prema prezentaciji voditelja projektne skupine dr. Vladimira Kalinskog, izra\u010dunalo da \u0107e do 2070. u odnosu na razdoblje 1971. \u2013 2000. srednja godi\u0161nja koli\u010dina oborina biti u daljnjem trendu smanjenja, i to do pet posto u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Pri tome \u0107e oborina biti manje u svim sezonama, a broj su\u0161nih dana \u0107e se pove\u0107ati. Bit \u0107e manje snijega, a do\u0107i \u0107e i do smanjenja povr\u0161inskog otjecanja u cijeloj Hrvatskoj. Srednja temperatura zraka pak porast \u0107e od 1,5 do 2,2 Celzijeva stupnja u svim sezonama i u cijeloj Hrvatskoj.<\/p>\n Broj vru\u0107ih dana, s maksimalnom temperaturom iznad 30 stupnjeva Celzijevih, bit \u0107e ve\u0107i do 12 dana u odnosu na referentno razdoblje. Pove\u0107at \u0107e se i broj toplih no\u0107i s temperaturom iznad 20 stupnjeva. Vla\u017enost zraka pove\u0107at \u0107e se cijele godine, dok \u0107e se vla\u017enost tla smanjiti. Srednja razina mora \u0107e porasti do kraja ovog stolje\u0107a za 32 do 54 centimetara. A te \u0107e promjene dovesti smanjenja, primjerice, koli\u010dine vode u vodotocima i na izvori\u0161tima, smanjit \u0107e se vodne zalihe u podzemlju kao i razina vode u jezerima. No zato \u0107e se pove\u0107ati u\u010destalost i intenzitet poplava i bujica. U poljoprivredi \u0107e pak nastati ve\u0107a potreba za vodom za navodnjavanje zbog u\u010destalih su\u0161a, a \u010deste poplave smanjit \u0107e ili posve uni\u0161titi prinose. Pove\u0107at \u0107e se u\u010destalost \u0161umskih po\u017eara, \u010dak i u kontinentalnom dijelu zemlje. U ribarstvu \u0107e se, primjerice, pove\u0107ati brojnost stranih vrsta zbog porasta temperature mora.<\/p>\n Promjena klime dovest \u0107e do smanjenja proizvodnje elektri\u010dne energije u hidroelektranama zbog smanjenja protoka i su\u0161a, a pove\u0107at \u0107e se njezina potro\u0161nja zbog pove\u0107ane temperature zraka. Zbog visokih temperatura, pove\u0107anja UV zra\u010denja i pove\u0107anja u\u010destalosti ekstremnih vremenskih uvjeta obala \u0107e biti manje atraktivna turistima, ali \u0107e se pove\u0107ati turisti\u010dka atraktivnost unutra\u0161njosti zemlje. Toplinski otoci Nepovoljna klima pove\u0107at \u0107e smrtnost stanovni\u0161tva, a dovest \u0107e i do promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti.<\/p>\n \u010cesto i dugotrajno \u0107e biti nedostupna zdravstveno ispravna voda. Javljat \u0107e se epidemije i pandemije zbog utjecaja klimatskih promjena na na\u010din prijenosa bolesti. U naseljima \u0107e se stvarati toplinski otoci zbog pove\u0107anja broja vru\u0107ih dana, a naseljima \u0107e pak prijetiti poplave zbog ve\u0107e u\u010destalosti i intenziteta oborina u kratkom razdoblju. U obalnim urbanim sredinama suo\u010davat \u0107e se s poplavama zbog ekstremnih oborina i podizanja razine more.\u00a0 \u00a0 \u00a0 Na prilagodbu \u0107emo potro\u0161iti 3,68 milijardi eura Za prilagodbu klimatskim promjenama u Strategiji su predlo\u017eene 82 mjere poput gradnje akumulacija za navodnjavanje, ja\u010danja kapaciteta za protupo\u017earnu za\u0161titu, ja\u010danja kapaciteta akvakulture uzgojem novih vrsta riba.<\/p>\n Neke od predlo\u017eenih mjera su i ja\u010danje kapaciteta i osiguravanje poticajnog zakonskog okvira u svrhu pove\u0107anja kapaciteta obnovljivih izvora energije i distribuiranih izvora te ja\u010danje otpornosti turisti\u010dke infrastrukture na razli\u010dite vremenske ekstreme. A u sljede\u0107e 52 godine Hrvatska bi u prilagodbu klimatskim promjenama trebala ulo\u017eiti 3,68 milijardi eura. Od tog iznosa samo 0,23 posto \u0107e i\u0107i iz dr\u017eavnog prora\u010duna, a sve ostalo iz fondova EU. Prvi akcijski plan provodit \u0107e se od 2019. do 2023., a njegov ukupni tro\u0161ak je 5,8 milijardi kuna, pi\u0161e\u00a0Ve\u010dernji list<\/strong><\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mediteranski bazen jedno je od ranjivijih podru\u010dja na klimatske promjene koje se globalno doga\u0111aju. Hrvatska kao mediteranska zemlja stoga se mora na vrijeme pripremiti kako bi se prilagodila tim promjenama koje \u0107e imati velik utjecaj na na\u010din \u017eivota na ovom podru\u010dju. A koje \u0107e posljedice imati klimatske promjene u Hrvatskoj i kako bi se na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043358,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[16866,16608],"class_list":["post-21043357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-susa","tag-voda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043357"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043357\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043358"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}