{"id":21043384,"date":"2017-12-31T09:00:11","date_gmt":"2017-12-31T08:00:11","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043384"},"modified":"2018-01-02T21:16:35","modified_gmt":"2018-01-02T20:16:35","slug":"biljke-su-bolje-u-slozenom-odlucivanju-nego-sto-smo-mislili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/biljke-su-bolje-u-slozenom-odlucivanju-nego-sto-smo-mislili\/","title":{"rendered":"Biljke su bolje u slo\u017eenom odlu\u010divanju nego \u0161to smo mislili"},"content":{"rendered":"<p>Kad se pojavi konkurencija pona\u0161aju se druk\u010dije.<\/p>\n<p>Znamo ve\u0107 da biljke <a href=\"http:\/\/www.sciencealert.com\/new-study-suggests-plants-can-learn-from-experience\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">mogu u\u010diti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.sciencealert.com\/plant-seeds-use-mini-brains-to-decide-when-to-sprout\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">donositi odluke<\/a>, a sada imamo novu razinu uvida u njihov proces dono\u0161enja odluka. Rije\u010d je o tome kada biljke odlu\u010duju pod pritiskom, natje\u010du\u0107i se s konkurencijom zbog ograni\u010denog pristupa sun\u010devoj svjetlosti.<\/p>\n<p>Ispada da biljke mogu reagirati na veli\u010dinu i snagu svojih susjeda u blizini, odlu\u010duju\u0107i kako najbolje pre\u017eivjeti s obzirom na ono \u0161to se doga\u0111a oko njih, tako pokazuje nova studija.<\/p>\n<p>Na temelju onoga s \u010dime se moraju nositi, biljke mogu poku\u0161ati nadma\u0161iti svoje konkurente ili odlu\u010diti se za na\u010din pre\u017eivljavanja pod slabim osvjetljenjem. Neke biljke mogu \u010dak i rasti udaljavaju\u0107i se od svojih bliskih pratitelja, tako stoji prema istra\u017eivanjima sa Sveu\u010dili\u0161ta u njema\u010dkom T\u00fcbingenu.<\/p>\n<p>&#8220;Ova tri nabrojana alternativna odgovora biljaka na natjecanje za svjetlost su dobro dokumentirani u literaturi&#8221;, ka\u017ee jedan od tima znanstvenika Michal Gruntman.&#8221;U na\u0161em istra\u017eivanju smo htjeli dodatno saznati mogu li biljke birati izme\u0111u tih svih odgovora i uskladiti ih s relativnom veli\u010dinom i gusto\u0107om njihovih protivnika&#8221;.<\/p>\n<p>Ukratko re\u010deno &#8211; mogu. Mogu odlu\u010diti koju \u0107e opciju izabrati ovisno o okolnostima.<\/p>\n<div id=\"attachment_21043383\" style=\"width: 930px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21043383\" class=\"wp-image-21043383 size-full\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/12\/University-of-Tubingen.jpg\" alt=\"\" width=\"920\" height=\"336\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/12\/University-of-Tubingen.jpg 920w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/12\/University-of-Tubingen-300x110.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2017\/12\/University-of-Tubingen-768x280.jpg 768w\" sizes=\"(max-width: 920px) 100vw, 920px\" \/><p id=\"caption-attachment-21043383\" class=\"wp-caption-text\">Foto: University of Tubingen<\/p><\/div>\n<p>Znanstvenici su postavili biljku puzaju\u0107i petoprst (Potentilla reptans) u razne eksperimentalne prilike, osmi\u0161ljene da opona\u0161aju scenarije iz prirode. Kad je petoprst na prijevaru mislio da je okru\u017een malom, gustom vegetacijom &#8211; poku\u0161ao bi ju prerasti okomito; a kad je okoli\u0161 opona\u0161ao visoke konkurente &#8211; biljka bi se odlu\u010dila za na\u010din tolerancije sjene i pre\u017eivljavanja uz malo svjetla. U potonjem na\u010dinu rasta biljke smanjuju brzinu fotosinteze \u010dine\u0107i tako li\u0161\u0107e tanjim i \u0161irim, kako bi listovi zarobili \u0161to vi\u0161e svjetla.<\/p>\n<p>Sve to zna\u010di da sada znamo vi\u0161e o tome kako se biljke pona\u0161aju kroz svoje odluke i poku\u0161avaju maksimizirati svoje \u017eivotne \u0161anse. Unato\u010d tome \u0161to nemaju mozgove i \u017eiv\u010dane sustave poput onih kod \u017eivotinja.<\/p>\n<p>Svatko tko je promatrao bilo koju biljku kako raste zna da \u0107e se ona uvijek kretati prema svjetlu &#8211; ali \u010dini se da \u0107e se pritom prilago\u0111avati onome \u0161to druge biljke rade, a to mo\u017ee \u010diniti relativno brzo, kako god se situacija mijenja.<\/p>\n<p>Mo\u017ee li se ovo saznanje tako\u0111er primijeniti na konkurenciju za ostale resurse i utjecati na \u010dimbenike kao \u0161to je rast korijena? To \u0107e biti sljede\u0107a faza istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>&#8220;Takva sposobnost biranja izme\u0111u razli\u010ditih na\u010dina rasta prema njihovom ishodu mogla bi biti osobito va\u017ena u heterogenim okru\u017eenjima gdje biljke mogu slu\u010dajno rasti sa susjedima razli\u010dite veli\u010dine, dobi ili gusto\u0107e te stoga trebaju mo\u0107i odabrati odgovaraju\u0107u strategiju&#8221;, ka\u017ee Gruntman.Rezultati studije su objavljeni u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>Nature Communications<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kad se pojavi konkurencija pona\u0161aju se druk\u010dije. Znamo ve\u0107 da biljke mogu u\u010diti i donositi odluke, a sada imamo novu razinu uvida u njihov proces dono\u0161enja odluka. Rije\u010d je o tome kada biljke odlu\u010duju pod pritiskom, natje\u010du\u0107i se s konkurencijom zbog ograni\u010denog pristupa sun\u010devoj svjetlosti. Ispada da biljke mogu reagirati na veli\u010dinu i snagu svojih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043382,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18055],"class_list":["post-21043384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-biljke"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043384\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}