\u0160panjolski znanstvenici marljivo rade na razvoju pametne \u010detkice za zube koja \u0107e mo\u0107i detektirati rane znakove odre\u0111enih zdravstvenih problema i tako u kona\u010dnici sprije\u010diti preuranjenu smrt od sr\u010danih bolesti. Zvu\u010di odli\u010dno, no o \u010demu je to\u010dno rije\u010d?<\/p>\n
Razvijena je, naime, pametna \u010detkica za zube koja uzima podatke iz sline i onda precizno detektira promjene u organizmu koje upu\u0107uju na potencijalno zatajenje srca.<\/p>\n
Kardiolog Alvaro Marco del Castillo koji radi zajedno s timom znanstvenika na izradi takve \u010detkice je rekao: “Uz informacije o broju otkucaja srca, krvnom tlaku i uz biolo\u0161ke uzorke iz sline bit \u0107e mogu\u0107e sprije\u010diti razvoj opasnih bolesti te pacijentima pomo\u0107i da povedu ra\u010duna o svojem zdravlju. Na tom projektu sura\u0111ujem s jednom od vode\u0107ih tehnolo\u0161kih tvrtki. Zasad je tehni\u010dki i dizajnerski sprava dovr\u0161ena, no dr\u017eimo je u tajnosti dok sve pojedinosti ne budu dovr\u0161ene”, rekao je.<\/p>\n
Del Castillo dr\u017ei da bi nova pametna \u010detkica za zube mogla prona\u0107i opasnost od potencijalnog zatajenja srca i njezinog vlasnika potaknuti da se, u slu\u010daju potrebe, obrati lije\u010dniku.<\/p>\n
\u0160panjolski kardiolog i njegovi kolege vjeruju da \u0107e, ako njihov izum za\u017eivi, upotreba takve moderne \u010detkice postati rutinska i zahvaljuju\u0107i kojoj \u0107e se svakodnevno mo\u0107i dobiti va\u017ene informacije o zdravstvenom stanju pojedinca. Naime, ogroman broj ljudi umre od sr\u010danog udara ili njegovih posljedica.<\/p>\n
Mogu\u0107i znakovi da je rije\u010d o potencijalnom sr\u010danom udaru su osje\u0107aj mu\u010dnine, hladan znoj i o\u0161amu\u0107enost. Kod mu\u0161karaca je naj\u010de\u0161\u0107i znak upozorenja bol u predjelu prsnog ko\u0161a, dok \u017eene znaju imati simptome kratkog daha, mu\u010dnine i bolne \u010deljusti.<\/p>\n
Za vrijeme sr\u010danog udara krvni ugru\u0161ak blokira protok krvi kroz koronarne arterije ili krvne \u017eile koje hrane krvlju sr\u010dani mi\u0161i\u0107, pri \u010demu se u slini nakuplja ve\u0107a razina natrija. Mjerenje njegove razine uz pomo\u0107 pametne \u010detkice za zube omogu\u0107ilo bi lije\u010dnicima da na vrijeme dijagnosticiraju problem i poku\u0161aju sprije\u010diti posljedice, tvrde to znanstvenici iz madridske bolnice Ramon y Cajal.<\/p>\n
Istodobno provode testiranja koja bi pametnoj \u010detkici omogu\u0107ila pra\u0107enje krvnog tlaka i razine kisika u krvi. Isti tim znanstvenika dr. Del Castillu je pomogao u izradi “pametne majice” koja prati vitalne znakove kod pacijenata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160panjolski znanstvenici marljivo rade na razvoju pametne \u010detkice za zube koja \u0107e mo\u0107i detektirati rane znakove odre\u0111enih zdravstvenih problema i tako u kona\u010dnici sprije\u010diti preuranjenu smrt od sr\u010danih bolesti. Zvu\u010di odli\u010dno, no o \u010demu je to\u010dno rije\u010d? Razvijena je, naime, pametna \u010detkica za zube koja uzima podatke iz sline i onda precizno detektira promjene u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043395,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[19667,16823],"class_list":["post-21043400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-srcani-udar","tag-srce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043400"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043400\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}