{"id":21043410,"date":"2022-12-27T11:45:00","date_gmt":"2022-12-27T10:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043410"},"modified":"2022-12-27T12:20:44","modified_gmt":"2022-12-27T11:20:44","slug":"glazba-cini-muska-lica-atraktivnijima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/biologija\/evolucija\/glazba-cini-muska-lica-atraktivnijima\/","title":{"rendered":"Glazba \u010dini mu\u0161ka lica atraktivnijima"},"content":{"rendered":"\n

Glazba je svjetski fenomen i dio svake kulture, ali porijeklo glazbe ostaje dugogodi\u0161nja zagonetka. Za\u0161to ljudi ula\u017eu toliko energije, vremena i novca u glazbu? Postoje razli\u010dite teorije, od kojih neke nagla\u0161avaju biolo\u0161ke i dru\u0161tvene aspekte glazbe.<\/p>\n\n\n\n

Charles Darwin je, u okviru svoje teorije evolucije, rekao da se glazba razvila kroz seksualnu selekciju.  Motori\u010dke i kognitivne sposobnosti potrebne za stvaranje glazbe slu\u017ee kao pokazatelj dobrih gena i time pove\u0107avaju reproduktivni uspjeh.<\/p>\n\n\n\n

To je sli\u010dno pjevanju ptica u sezoni parenja. “Trenutno postoji nekoliko empirijskih nalaza koji podupiru Darwinovu teoriju o porijeklu glazbe. \u017deljeli smo upotrijebiti novu eksperimentalnu paradigmu kako bismo istra\u017eili ulogu glazbe pri odabiru partnera”, izjavila je Manuela Marin, voditeljica studije i biv\u0161a suradnica Instituta za temeljna psiholo\u0161ka istra\u017eivanja i metode istra\u017eivanja na be\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

U trenutnoj studiji, Marin i njezini kolege istra\u017eili su utjecaj izlo\u017eenosti glazbi na subjektivnu procjenu lica suprotnog spola.<\/p>\n\n\n\n

“Atraktivnost lica je jedna od najva\u017enijih fizi\u010dkih karakteristika koje mogu utjecati na izbor partnera.\u00a0\u017deljeli smo saznati kako glazba mo\u017ee promijeniti percepciju ove osobine”, ka\u017ee Helmut Leder sa Psiholo\u0161kog fakulteta sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je glazba, osobito prije dolaska moderne tehnologije, uvijek bila slu\u0161ana u\u017eivo i u dru\u0161tvenom kontekstu, mo\u017ee se pretpostaviti da glazba mo\u017ee pozitivno utjecati<\/a> na vizualnu percepciju lica.\u00a0“Postoji nekoliko dokaza pojavljivanja takozvanog efekta prijenosa uzbu\u0111enja ako postoje dva uzastopna podra\u017eaja. Procesuiranje prvog stimulansa dovodi do unutarnjeg uzbu\u0111enja, tj. do pove\u0107ane fiziolo\u0161ke aktivnosti koja je tada usmjerena na drugi stimulans.\u00a0Ovaj uglavnom nesvjesni mehanizam mo\u017ee utjecati na na\u0161e postupke, u ovom slu\u010daju, izbor partnera “, obja\u0161njava Manuela Marin.<\/p>\n\n\n\n

U svom eksperimentu, znanstvenici su heteroseksualne sudionike izlo\u017eili instrumentalnoj glazbi razli\u010ditog emocionalnog sadr\u017eaja, nakon \u010dega su im prikazali fotografiju suprotnog spola s neutralnim izrazom lica. Sudionici su procjenjivali privla\u010dnost lica prema odre\u0111enoj ljestvici. Dodatno, od sudionika je zatra\u017eeno da ocijene bi li iza\u0161li s osobom sa slike. Usporedno ispitanicima su prikazana lica bez prisutnosti glazbe.<\/p>\n\n\n\n

U istra\u017eivanju su sudjelovale tri grupe ispitanika: \u017eene u plodnoj fazi ciklusa, \u017eene u neplodnoj fazi i mu\u0161karci. Odabrane su skupine sli\u010dne po glazbenim ukusima, glazbenoj izobrazbi, kao i u raspolo\u017eenju prije eksperimenta i svojim statusima u vezama. Rezultati su pokazali da su \u017eenske sudionice ocijenile mu\u0161ka lica privla\u010dnijima i bile spremnije na upoznavanje mu\u0161karaca na slici, kada su prethodno bile izlo\u017eene glazbi. Ciklus plodnosti nije imao velik utjecaj na procjenu. Sveukupno, vrlo stimuliraju\u0107a i slo\u017eena glazba dovela je do najve\u0107eg u\u010dinka u usporedbi s uvjetima bez prisutnosti glazbe. Ovaj u\u010dinak nije bio prisutan kod mu\u0161kih sudionika.<\/p>\n\n\n\n

Ovi obe\u0107avaju\u0107i rezultati otvaraju nove mogu\u0107nosti za istra\u017eivanje uloge glazbe u fizi\u010dkoj privla\u010dnosti. “Na\u0161 je cilj ponoviti te rezultate na ve\u0107em uzorku i izmijeniti odre\u0111ene aspekte eksperimenta. Na primjer, \u017eeljeli bismo pojasniti mogu li glazbene sposobnosti djelomi\u010dno nadoknaditi fizi\u010dke nedostatke”, izjavio Bruno Gingras s Instituta za psihologiju sveu\u010dili\u0161ta u Innsbrucku.<\/p>\n\n\n\n

Ovi rezultati mogu imati \u0161iroke implikacije: “Postoji sve ve\u0107i broj empirijskih nalaza koji pokazuju da glazba ima mo\u0107 utjecati na ljudsko pona\u0161anje u odabiru partnera. Ali kako se Darwinova teorija<\/a> mo\u017ee povezati s drugim biolo\u0161kim i dru\u0161tvenim teorijama o postanku glazbe? Glazba mo\u017ee promicati dru\u0161tvenu koheziju, a tako\u0111er ima ulogu i u odnosu majke i djeteta. Trebat \u0107e prije\u0107i dugi put dok ne shvatimo ove veze.”, zaklju\u010dila je Manuela Marin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proveden je zanimljiv eksperiment<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066623,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[23326,16669,17016,19668],"class_list":["post-21043410","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-atraktivnost","tag-glazba","tag-muskarac","tag-partner"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043410","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043410"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043410\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066626,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043410\/revisions\/21066626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066623"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043410"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043410"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043410"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}