\u010cak vi\u0161e od \u010detvrtine povr\u0161ine Zemlje \u0107e postati znatno su\u0161e \u010dak i ukoliko \u010dovje\u010danstvo uspije ograni\u010diti globalno zatopljenje na samo dva Celzijeva stupnja. Upravo je ta broj\u010dana granica bila cilj dogovoren Pari\u0161kim klimatskim sporazumom, upozorili su znanstvenici.<\/p>\n
No ako bi se zatopljenje zadr\u017ealo i ograni\u010dilo\u00a0 na 1,5 stupanj, to bi onda moglo ograni\u010diti su\u0161enje za desetinu, \u010dime bi se tako spasilo dvije tre\u0107ine Zemlje za koje se su\u0161enje predvi\u0111a pod granicom od dva stupnja. Sve je to dio istra\u017eivanja koje je objavljeno u \u010dasopisu Nature Climate Change.<\/em><\/p>\n Aridifikacija ili opustinjavanje je ina\u010de proces pretvaranja nekih predjela u pustinju, bilo prirodnim ili antropogenim utjecajima. Dakako, ovdje su problemati\u010dne pove\u0107ane antropogene aktivnosti ili posezanje \u010dovjeka u ekosustav, a to je ono \u0161to mo\u017eemo kontrolirati, za razliku od prirodnih \u010dimbenika.<\/p>\n Zatopljenjem od “samo” 1,5 stupnja bi dijelovi ju\u017ene Europe, ju\u017ene Afrike, sredi\u0161nje Amerike, obale Australije i jugoistoka Azije \u2013 \u0161to \u010dini dom oko petini \u010dovje\u010danstva \u2013 “izbjegli znatno opustinjavanje” predvi\u0111eno pod 2 stupnja Celzija, objasnio je Su-Jong Jeong sa sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju u kineskom Shenzenu, ina\u010de jedan od autora spomenute studije. “Postizanje granice od 1,5 stupnja bio bi bitan \u010din smanjenja vjerojatnosti opustinjavanja i povezanih posljedica”, zaklju\u010dio je Jeong.<\/p>\n Jeong je sa skupinom znanstvenika upotrebljavao projekcije sedam klimatskih modela kroz razne scenarije zatopljenja kako bi predvidio obrasce su\u0161enja tla.<\/p>\n Opustinjavanje je velika prijetnja koja ubrzava desertifikaciju i degradaciju tla te gubitak biljaka (naro\u010dito drve\u0107a) klju\u010dnih za apsorpciju uglji\u010dnog dioksida koji grije Zemlju. Time se umno\u017eavaju rizici od po\u017eara i su\u0161a, a to utje\u010de i na kvalitetu vode za pi\u0107e i poljoprivredu.<\/p>\n Znanstvenici su do\u0161li do zaklju\u010dka kako \u0107e u slu\u010daju zatopljavanja od ta sporna dva stupnja, koje bi se moglo dogoditi po predvi\u0111anjima izme\u0111u 2052. i 2070. godine, oko 24 i 32 posto sveukupnog Zemljinog tla postati su\u0161e.<\/p>\n Ipak, ako bi to zatopljavanje iznosilo 1,5 stupanj, taj bi se u\u010dinak vjerojatno mogao smanjiti na 8 ili 10 posto sveukupne povr\u0161ine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010cak vi\u0161e od \u010detvrtine povr\u0161ine Zemlje \u0107e postati znatno su\u0161e \u010dak i ukoliko \u010dovje\u010danstvo uspije ograni\u010diti globalno zatopljenje na samo dva Celzijeva stupnja. Upravo je ta broj\u010dana granica bila cilj dogovoren Pari\u0161kim klimatskim sporazumom, upozorili su znanstvenici. No ako bi se zatopljenje zadr\u017ealo i ograni\u010dilo\u00a0 na 1,5 stupanj, to bi onda moglo ograni\u010diti su\u0161enje za […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043421,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[18333],"class_list":["post-21043422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043422"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043422\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043421"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}