![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/01\/521651-gettyimages-643903158.jpg\")
<\/p>\n
Prona\u0161li smo ne jedan, nego sedam planeta nalik Zemlji<\/a>, od kojih bi tri mogla potencijalno podr\u017eavati \u017eivot. Orbitiraju\u0107i oko hladne, blijede zvijezde udaljene od nas 39 svjetlosnih godina u sustavu Trappist-1, ovi planeti uo\u010deni su kroz njihove pomr\u010dine \u2013 kratko prigu\u0161enje svjetline njihove zvijezde kada planet prolazi ispred nje. Iako Trappist-1 vi\u0161e nalikuje na Jupiter i njegove galilejanske mjesece nego na na\u0161 Sun\u010dev sustav, njegovih sedam planeta veli\u010dine Zemlje mogli bi imati \u201ezemaljske\u201c uvjete. Tri planeta se nalaze u naseljivoj zoni, a temperature njihovih povr\u0161ina pogodne su za formiranje vodenih oceana i atmosfere nalik Zemljinoj<\/a>.<\/p>\n Dosad je trud ulo\u017een u lov na planete bio usmjeren na svjetlije zvijezde i ve\u0107e planete. Trappist-1 je prvi otkriveni planetarni sustav koji se vrti oko manje, zvijezde \u2013 i njegovo otkri\u0107e otvara mogu\u0107nosti za otkrivanje brojnih drugih egzoplaneta.<\/p>\n 2. Izrezali smo mutaciju koja uzrokuje bolest iz ljudskih gena.<\/strong><\/p>\n Znanstvenici su uspje\u0161no iskoristili tehniku ure\u0111ivanja gena, CRISPR-Cas9, kako bi izrezali mutirani gen u ljudskim embrijima<\/a> i zamijenili ga zdravom kopijom. Defektivni gen uzrokuje hipertrofi\u010dnu kardiomiopatiju, sr\u010dano stanje koje mo\u017ee uzrokovati iznenadnu smrt kod mladih ljudi. I dok je ovo bio zapanjuju\u0107 medicinski uspjeh, CRISPR-Cas9 tehnika i dalje je kontroverzna me\u0111u doktorima, eti\u010darima i sociolozima<\/a>, koji su zabrinuti da bi poku\u0161aji izgradnje boljeg \u010dovjeka mogli dovesti do negativnih medicinskih i dru\u0161tvenih ishoda. Kada je studija bila objavljena, me\u0111unarodni odbor stru\u010dnjaka za genetiku objavio je izjavu u kojem se poziva na suprotstavljanje ure\u0111ivanju ijednog zametka koji \u0107e se usaditi u budu\u0107e majke.<\/p>\n Druga skupina znanstvenika uspjela je pretvoriti CRISPR u brzi, osjetljivi i jednostavni dijagnosti\u010dki instrument za brojne bolesti. Nazvana SHERLOCK<\/a>, ova metoda pretvara CRISPR u alat koji mo\u017ee nanju\u0161iti odre\u0111ene genske informacije, poput abnormalne RNK. Iznena\u0111uju\u0107e jeftina, metoda SHERLOCK ko\u0161ta manje od jednog dolara po uzorku, i mo\u017ee uloviti RNK agenata bolesti poput denga groznice i Zika virusa, pa \u010dak i tra\u017eiti mutacije koje mogu uzrokovati rak.<\/p>\n 3. Ledena polica Larsen C je puknula te se odlomio jedan od najve\u0107ih ledenjaka ikad.<\/strong><\/p>\n Gigantski komad leda veli\u010dine oko 6.000 kvadratnih kilometara (\u0161to je otprilike veli\u010dina polovice Dalmacije) odlomio se od ledene police Larsen na Antarktiku<\/a>, i sada pluta Weddellovim morem. Te\u017eak je bilijun tona, i jedan je od najve\u0107ih santi leda ikad snimljenih.<\/p>\n Tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, ledena polica Larsen pro\u0161la je kroz velike promjene. Sekcije Larsen A i Larsen B uru\u0161ile su se 1995. i 2002. godine. U skorije vrijeme uo\u010dena je pukotina du\u017e sekcije Larsen C, koja je polako rasla tijekom dvije godine \u2013 dok nije visila o niti, i u kona\u010dnici se odvojila.<\/p>\n Znanstvenici ka\u017eu da su klimatske promjene odgovorne za topljenje morskog leda diljem svijeta, ali ovaj odre\u0111eni lom mo\u017eda je bio neizbje\u017ean. Ledene police se prirodno raspadaju dok se prostiru dalje u ocean. I masivna santa leda ne\u0107e uzrokovati podizanje razine mora dok se bude topila \u2013 kao \u0161to ni kockice leda u va\u0161em pi\u0107u ne pove\u0107avaju volumen vode u \u010da\u0161i.<\/p>\n 4. Postigli smo teleportaciju (fotona, makar).<\/strong><\/p>\n Donedavno smo o teleportaciji \u010ditali samo u znanstveno-fantasti\u010dnim romanima; ove godine pojavila se i u stvarnosti. Iako jo\u0161 uvijek nisu u mogu\u0107nosti teleportirati \u010ditavog \u010dovjeka, kineski znanstvenici rekli su da su uspjeli teleportirati \u010desticu fotona.<\/p>\n Kako to funkcionira? Teleportacija je vi\u0161e prijenos stanja stvari nego prijenos same stvari. Pomalo nalikuje faks ure\u0111aju, koji \u0161alje informacije kao raznovrsne oznake na listu papira, a ne sam papir.<\/p>\n Ako ovo stavite u kombinaciju s konceptom kvantne prepletenosti, stanju u kojemu su dvije \u010destice stvorene u isto vrijeme i na istom mjestu, pa efektivno imaju istu egzistenciju, mo\u017eete jednu \u010desticu poslati daleko, ali one ostaju prepletene \u2013 \u0161to zna\u010di da ako se jedna promijeni, njena udaljena blizanka tako\u0111er \u0107e se promijeniti. Zna\u010di, ne radi se o teleportaciji kako je osmi\u0161ljena u Star Treku, gdje se objekti i ljudi mogu prenijeti s jednog mjesta na drugo, nego je vi\u0161e nalik dvojniku koji je privezan za vas na velikoj udaljenosti.<\/p>\n Umjesto slanja oznaka na papiru primatelju na drugom faks ure\u0111aju, kineski znanstvenici prenijeli su hrpu fotona. Tim je napravio 4.000 parova kvantno prepletenih fotona i \u201eispucao\u201c jedan foton iz svakog para kroz zraku svjetlosti prema satelitu koji mo\u017ee detektirati kvantna stanja ovih pojedina\u010dnih fotona poslanih sa Zemlje.<\/p>\n Za\u0161to su svi toliko uzbu\u0111eni ako i dalje ne mo\u017eemo teleportirati ljude? Za po\u010detak, kvantna teleportacija nudi mogu\u0107nosti stvaranja komunikacijskih mre\u017ea koje je nemogu\u0107e hakirati. Bilo koji poku\u0161aj prislu\u0161kivanja kvantnog sustava ili presretanja poslanih informacija uzrokovao bi uo\u010dljive smetnje.<\/p>\n 5. Otkrili smo novi kontinent.<\/strong><\/p>\n Mogu\u0107e je da ste mislili kako je Zemlja dosad ve\u0107 u potpunosti preslikana na mape, no 2017. godine me\u0111unarodni tim znanstvenika otkrio je potpuno nov kontinent duboko pod morem. Nazvan Zelandija, ovaj osmi kontinent otkinuo se od Australije<\/a> prije nekoliko milijuna godina, a pripadaju mu otoci Novi Zeland i Nova Kaledonija. Vi\u0161e od 9o posto povr\u0161ine Zelandije je pod vodom, zbog \u010dega ga geografi dugo nisu uo\u010dili.<\/p>\n Tim je izbu\u0161io jezgre 1.200 metara pod morem i sakupio vi\u0161e od 8.000 uzoraka stijena i naslaga te nekoliko stotina fosila<\/a>. Otkrili su mikroskopske ostatke organizama koji su \u017eivjeli u toplim, plitkim morima, kao i spore i pelud kopnenih biljaka, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da su prija\u0161nji dijelovi Zelandije bili iznad razine mora.<\/p>\n Osim svoje povijesne va\u017enosti, ova otkri\u0107a poma\u017eu nam razumjeti budu\u0107e izglede na\u0161eg planeta. Fosilni zapisi Zelandijine pro\u0161losti pru\u017eit \u0107e vi\u0161e uvida u gibanja tektonskih plo\u010da i globalni klimatski sustav, te pridonijeti ra\u010dunalnim modelima koji se koriste za predvi\u0111anje budu\u0107ih klimatskih (ne)zgoda.<\/p>\n 6. Prona\u0161li smo misterioznu \u0161upljinu u Velikoj piramidi u Gizi.<\/strong><\/p>\n Uz pomo\u0107 nove vrste tomografije koja koristi subatomske \u010destice muone, znanstvenici su generirali 3D slike drevnih egipatskih piramida, uklju\u010duju\u0107i i Veliku piramidu u Gizi, najve\u0107u u Egiptu. Slike, generirane kao dio projekta ScanPyramids, me\u0111unarodnog pothvata koji je zapo\u010deo 2015. godine, otkrile su iznena\u0111uju\u0107u \u0161upljinu, koja predla\u017ee postojanje nekakve unutarnje strukture.<\/p>\n Unato\u010d tome \u0161to je predmet prou\u010davanja ve\u0107 vi\u0161e od sto godina, Velika piramida u Gizi, izgra\u0111ena prije vi\u0161e od 4.500 godina kao grobnica faraona Khufu, i dalje je puna tajni koje \u010dekaju da budu otkrivene. Muoni, nusproizvodi kozmi\u010dkog zra\u010denja, prolaze kroz kamenje bolje od rendgenskih zraka ili druge sli\u010dne tehnologije, pa su vrlo dobar instrument kojim se mo\u017ee zaviriti u nedostupne drevne strukture. Prema ovim fotografijama, \u0161upljina je duga barem 30 metara i strukturno nalikuje sekciji izravno ispod nje \u2013 Velikoj galeriji piramide, dugom podru\u010dju koje ostavlja dojam \u201evrlo velike katedrale u sredi\u0161tu ovog spomenika\u201c, kako je to opisao in\u017eenjer i suosniva\u010d projekta ScanPyramids Mehdi Tayoubi. Otkri\u0107e je prvi put da je nova unutarnja struktura locirana unutar piramide jo\u0161 od 19. stolje\u0107a.<\/p>\n 7. Ubrizgali smo ljudske stanice u embrije svinja.<\/strong><\/p>\n Znanstvenici s Instituta Salk uspje\u0161no su uzgojili ljudske stanice u svinjskim embrijima<\/a>. Cilj je bio bolje razumjeti kako razviti funkcionalna tkiva i organe koji se mogu transplantirati.<\/p>\n Projekt se sastojao od dva dijela. Tijekom prvog dijela, istra\u017eiva\u010di su kri\u017eali \u0161takora i mi\u0161a tako \u0161to su usadili \u0161takorske stanice u mi\u0161je embrije. U drugom dijelu projekta tim je istom tehnikom kri\u017eao ljudske stanice s neljudskim \u017eivotinjskim doma\u0107inima \u2013 poput krava ili svinja, jer su njihovi organi veli\u010dinom nalik na\u0161ima. Drugi dio je bio puno te\u017ei jer se ljudi i svinje razlikuju puno vi\u0161e nego mi\u0161evi i \u0161takori, a i svinjski embriji se razvijaju br\u017ee od ljudskih.<\/p>\n Eksperiment je bio uspje\u0161an, no tehnologija je i dalje kontroverzna, jer mnogi stru\u010dnjaci strahuju da bi ovakva istra\u017eivanja mogla dovesti do stvaranja ljudsko-\u017eivotinjskih kimera.<\/p>\n 8. Pogrije\u0161ili smo s Jupiterom i poslali Cassini na samoubila\u010dku misiju na Saturn.<\/strong><\/p>\n Misija Juno koja je ciljala na istra\u017eivanje Jupitera, i koja je dosegla svoju metu 2016. godine, dokazala je da je mnogo toga \u0161to smo mislili o ovom planetu pogre\u0161no<\/a>. Ispada da se Jupiterovi slavni pojasevi ne nastavljaju do sjevernog i ju\u017enog pola. Umjesto toga, polove karakteriziraju kaoti\u010dni vrtlozi i ovularne zna\u010dajke, odnosno amonijevi cikloni veli\u010dine Teksasa. Amonijak, koji izvire iz Jupiterovih velikih dubina, igra zna\u010dajnu ulogu u atmosferi planeta i njegovim vremenskim prilikama, no njegove razine znatno variraju od podru\u010dja do podru\u010dja. Znanstvenici jo\u0161 uvijek ne znaju ima li Jupiter jezgru, ali znaju da je pritisak iz unutra\u0161njosti plinovitog diva toliko jak da je vodik, koji je obi\u010dno plinovit, stisnut u metalnu teku\u0107inu. Drugi misterij na koji je misija Juno bacila svjetlo je Jupiterova magnetosfera, koja generira spektakularne aurore koje se u prirodi razlikuju od polarne svjetlosti na Zemlji.<\/p>\n U rujnu su znanstvenici ciljano \u017ertvovali letjelicu Cassini<\/a> koja je ostala bez goriva nakon desetlje\u0107ima dugog istra\u017eivanja na\u0161eg drugog kozmi\u010dkog susjeda, Saturna. Lansirana 1997. godine, letjelica Cassini je stigla do Saturna sedam godina kasnije i otad neizmjerno pro\u0161irila na\u0161e znanje o Saturnu, njegovim satelitima i \u010ditavom Sun\u010devom sustavu<\/a>. Zahvaljuju\u0107i ovoj letjelici pristupili smo informacijama o sastavu Saturnovih prstenova i otkrili da ima \u0161est mjeseca. \u0160to je jo\u0161 zanimljivije, pro\u0161irila je na\u0161e pretpostavke o rasponu naseljivih planeta. Saznali smo da mjesec Titan ima metanska jezera koja bi mogla podr\u017eavati druga\u010dije oblike \u017eivota, i mo\u017eda pod povr\u0161inom ima vodene oceane, potencijalno s hidrotermalnim otvorima koji nalikuju podvodnim Zemljinim korama. Sad kad je Cassinijeva misija zavr\u0161ila, sve su o\u010di uprte u letjelicu Juno.<\/p>\n 9. Promatrali smo sudar neuronskih zvijezda<\/strong><\/p>\n Astronomi su promatrali dosad neposvjedo\u010den kozmi\u010dki fenomen: stapanje dviju mrtvih zvijezda u jednu. To je bila glavom u glavu kolizija dviju neutronskih zvijezda<\/a>, supergustih ostataka prethodno eksplodiranih zvijezda.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/01\/extra_large-1499855434-cover-image.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/01\/piglet-1332259_1920.jpg\")
<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2018\/01\/521651-nature_morocco_skull.jpg\")
<\/p>\n