\u0160e\u0107er i razni za\u0161e\u0107ereni proizvodi negativno utje\u010du na kognitivne funkcije mozga. Dugoro\u010dna konzumacija nekih vrsta \u0161e\u0107era mo\u017ee \u010dak rezultirati neurolo\u0161kim problemima i pogor\u0161anjem sposobnosti pam\u0107enja i u\u010denja. Zbog toga znanstvenici savjetuju \u0161to manje \u0161e\u0107era, kukuruznih sirupa te ostalih proizvoda s visokim udjelom glukoze.<\/p>\n
Prije su studije prou\u010davale pozitivan utjecaj glukoze na rad mozga, poput kratkoro\u010dno pobolj\u0161anog pam\u0107enja, ali su ostale vrste \u0161e\u0107era poput fruktoze i sukroze mogle imati negativan u\u010dinak.<\/p>\n
Na novozelandskom Sveu\u010dili\u0161tu Otago su znanstvenici u manjoj studiji istra\u017eivali u kojoj mjeri obi\u010dan stolni \u0161e\u0107er iz ku\u0107anstva utje\u010de na kognitivne sposobnosti 49 osoba. Prou\u010davali su utjecaj jo\u0161 vrsta \u0161e\u0107era i uspore\u0111ivali njihov u\u010dinak na kognitivne sposobnosti s efektom placebo zasla\u0111iva\u010da, poput sukraloze. Sudionici eksperimenta su odgovarali su na tri grupe pitanja, uklju\u010duju\u0107i i aritmeti\u010dke zadatke.<\/p>\n
Studija je pokazala da oni sudionici koji su prije testiranja konzumirali hranu bogatu glukozom (gro\u017e\u0111ani \u0161e\u0107er) i saharozom su postigli lo\u0161ije rezultate u usporedbi s onim sudionicima koji su konzumirali hranu s fruktozom (vo\u0107ni \u0161e\u0107er) ili sukralozom.<\/p>\n
Mei Peng, koautorica studije i predava\u010dica na Odjelu za znanost prehrane na Sveu\u010dili\u0161tu Otago rekla je kako je “fascinirana otkri\u0107em koje ukazuje na to koliko konzumiranje \u0161e\u0107era mo\u017ee utjecati na pona\u0161anje pojedinca na dnevnoj bazi”.<\/p>\n
“Naro\u010dito je zanimljivo koliko konzumacija \u0161e\u0107era mo\u017ee utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca. Na\u0161a je studija pokazala da je “\u0161e\u0107erna koma” koja se povezuje s konzumacijom glukoze itekako stvaran fenomen koji pokazuje da razina pozornosti prili\u010dno pada nakon konzumacije \u0161e\u0107era koji sadr\u017ee glukozu”, zaklju\u010dila je. Podsjetila je i da zbog \u0161e\u0107era, koji proizvo\u0111a\u010di stavljaju u gotovu i polugotovu hranu, prosje\u010dna osoba pojede svakodnevno oko 12 \u017eli\u010dica \u0161e\u0107era.<\/p>\n
Prija\u0161nja su istra\u017eivanja pokazala da kontinuirano visoka razina \u0161e\u0107era u krvi mo\u017ee dovesti do starenja mozga, odnosno demencije. Znanstvenici su tijekom jedne prija\u0161nje studije skenirali mozak 249 osoba u dobi od 60 do 64 godine \u010dija je razina \u0161e\u0107era u krvi bila u granicama normale. Kod onih \u010dija je razina \u0161e\u0107era u krvi bila povi\u0161enija, nakon \u010detiri godine su primije\u0107eni ve\u0107i izgledi za razvoj problema u hipokampusu i amigdali, predjelima mozga povezanima s pam\u0107enjem i kognitivnim funkcijama.<\/p>\n
I prije je bilo poznato da kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 postoje ve\u0107e \u0161anse za razvoj demencije, vjerojatno zbog toga \u0161to su im razine \u0161e\u0107era kontinuirano bile visoke, a to o\u0161te\u0107uje krvne \u017eile. Zbog toga mozak mo\u017ee ostati bez dovoljne koli\u010dine kisika i hranjivih tvari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Negativni utjecaj na pam\u0107enje i u\u010denje.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043472,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[16493,17022],"class_list":["post-21043473","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-mozak","tag-secer"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043473"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043473\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}