Izgleda da smo svjedoci sve ve\u0107e tranzicije na putu prema zelenoj i odr\u017eivoj energiji.<\/p>\n
Najnovija vijest s tog polja se odnosi na planirani umjetni otok s isto\u010dne obale Yorkshirea koji bi mogao uskoro upravljati najve\u0107om obalnom vjetroelektranom svijeta. Taj ambiciozni pothvat bi s radom mogao po\u010deti 2027. godine.<\/p>\n
Otok povr\u0161ine 5 do 6 kvadratnih kilometara \u0107e biti okru\u017een vjetroelektranama u samom centru Sjevernog mora. Podru\u010dje koje je ina\u010de poznato kao Dogger Bank je udaljeno 125 km od obale Velike Britanije. Najva\u017enije od svega – dovoljno je plitko da mo\u017ee podr\u017eati rad tisu\u0107u turbina koje \u0107e se morati povezati s morskim dnom.<\/p>\n
Iza cijelog projekta stoji organizacija TenneT, ina\u010de operator prijenosnog sustava koji slu\u017ei nizozemskoj elektri\u010dnoj mre\u017ei. Iako \u0107e kompanija financirati izgradnju otoka, a za to se o\u010dekuje da \u0107e stajati oko 1.5 milijardu dolara, turbine \u0107e ipak morati izgraditi proizvo\u0111a\u010di obalnih vjetroelektrana.<\/p>\n
Premda sve zvu\u010di pomalo futuristi\u010dki, stru\u010dnjaci tvrde da je logi\u010dno kako je sve skuplje i te\u017ee na\u0107i obalne vjetroelektrane s dovoljno pogodnim lokacijama.<\/p>\n
”Od velike je va\u017enosti za industriju da nastavi sa smanjenjem tro\u0161kova,” poru\u010dio je Rob van der Hage, menad\u017eer TenneT-a. ”Veliki izazovi s kojima \u0107emo se suo\u010davati kako se bli\u017eimo 2030. i 2050. godini su da sam razvoj kopnenih vjetroelektrana sprje\u010dava lokalna opozicija te to da su mjesta blizu obale gotovo popunjena. Logi\u010dno je da onda razmatramo udaljenija obalna podru\u010dja.”<\/p>\n
Kad se izgradi, elektrana koja se prostire na 6000 kvadratnih kilometara usmjeravat \u0107e obnovljivu energiju ka 5 zemalja: Nizozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Danskoj i Njema\u010dkoj.<\/p>\n
Ako sve bude i\u0161lo prema planu, elektrana \u0107e proizvoditi nevjerojatnih 30 gigavata energije. To bi bila otprilike dvostruko ve\u0107a koli\u010dina energije koju proizvode trenutno obalne vjetroelektrane u Europi i oko 48 puta ve\u0107a od koli\u010dine koju danas proizvodi najve\u0107a obalna vjetroelektrana na svijetu (London Array).<\/p>\n
Prijenos te elektri\u010dne energije iz sredine mora bi trebao biti skup, ali tu dolazi umjetna energija. Prema prijedlozima \u0107e pristupa\u010dni i kratki kablovi slati vjetroenergiju na otok gdje \u0107e se pretvarati iz istosmjerne u izmjeni\u010dnu struju. Tako je jeftinije zbog transporta. Kad do\u0111e do kopna, vratit \u0107e se potom na istosmjernu struju.<\/p>\n
U po\u010detku \u0107e se energija koristiti u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, ali sve \u0107e se pro\u0161iriti u spomenutu Belgiju, Dansku i Njema\u010dku.<\/p>\n
Poneki su dovodili u pitanje vjerodostojnost doti\u010dnog projekta, tvrde\u0107i da je in\u017eenjerski izazov suvi\u0161e velik. Ne i Rob van der Hage. ‘Je li to te\u0161ko? U Nizozemskoj, kad uo\u010dimo dio vode odmah po\u017eelimo graditi otoke ili kopno. To radimo ve\u0107 stolje\u0107ima. To nije najve\u0107i izazov\u201c, zaklju\u010dio je.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bit \u0107e to cijeli umjetni otok koji \u0107e proraditi do 2027. godine<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043510,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[17848,17842],"class_list":["post-21043511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-obnovljiva-energija","tag-vjetroelektrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043511"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043511\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043510"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}