{"id":21043542,"date":"2018-01-21T19:21:23","date_gmt":"2018-01-21T18:21:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21043542"},"modified":"2020-10-17T01:45:41","modified_gmt":"2020-10-16T23:45:41","slug":"nezastupljenost-genijalki-unutar-stem-a-zbog-intelektualnih-stereotipa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nezastupljenost-genijalki-unutar-stem-a-zbog-intelektualnih-stereotipa\/","title":{"rendered":"Nezastupljenost genijalki unutar STEM-a zbog intelektualnih stereotipa"},"content":{"rendered":"

Ponude za posao koje navode atribut ‘briljantnost’ kao kriterij za zapo\u0161ljavanje odbit \u0107e visokokvalificirane \u017eene, navodi kriti\u010dko istra\u017eivanje objavljeno u Journal of Experimental Social Psychology<\/a>. Svima su nam poznata imena Galileo, Alexander Graham Bell i Steve Jobs, no koliko \u010desto \u010dujemo za genijalke Hedy Lamarr ili Margaret Knight, \u017eenskog Edisona? \u017dene inovatorice dovele su nas do brojnih izuma, a \u010desto nam ne bi palo napamet da je \u017eena zaslu\u017ena za be\u017ei\u010dnu tehnologiju i solarni sistem grijanja.<\/p>\n

U doba kada su \u017eene progresivno prominentne u medicini, pravu i poslovanju, i dalje nam je te\u0161ko nabrojati desetak genijalnih matemati\u010darki i in\u017eenjerki koje su ‘briljirale’ posljednjih nekoliko godina, dok je profiliranje mu\u0161karaca u apstraktnim znanostima mnogo lak\u0161e. Filozofi i psiholozi ulaze u sr\u017e konzervativnih stereotipa i pru\u017eaju odgovor na pitanje: za\u0161to ih je tako malo?<\/p>\n

Sva dosada\u0161nja ispitivanja pre\u0161utno su se oslanjala na pretpostavku da je za motivaciju i poslovni uspjeh odgovorna genetika, odgoj te svaka obrazovna i bihevioralna instanca. Najnoviji rezultati ru\u0161e temelje navedenih hipoteza, otkrivaju\u0107i da stjecanje presti\u017enih pozicija ko\u010di drevna intelektualna predrasuda.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i kulturalnim stereotipima koji prikazuju briljantnost kao mu\u0161ku crtu, poruke koje povezuju uspjeh u odre\u0111enom polju, poslovnoj prilici ili usmjerenju s ovom karakteristikom potkopavaju \u017eenski interes za to podru\u010dje i uzrokuju nesigurnost u pogledu dotada\u0161njih afiniteta.<\/p>\n

\u201eTe poruke tako\u0111er potkopavaju \u017eensko poimanje kako bi se mogle uklopiti s drugima \u2013 njihov smisao pripadanja u podru\u010dje \u2013 i uzrokuje da su nesigurne u vezi svojih prilika za uspjeh\u201c, obja\u0161njava Lin Bian, istra\u017eiva\u010d s NYU<\/a> i doktorand na Sveu\u010dili\u0161tu Illinois.<\/p>\n

Autori sugeriraju da modifikacija u pogledu roda po\u010dinje ve\u0107 u ranom djetinjstvu, kada se djevoj\u010dicama u \u0161estoj godini usa\u0111uje predrasuda da su dje\u010daci mnogo pametniji i po\u010dinje izbjegavanje aktivnosti za koje se vjeruje da u njima sudjeluju vrlo pametna djeca. Uobi\u010dajeni stereotipi povezuju visoku razinu intelektualne sposobnosti poput genija vi\u0161e s mu\u0161karcima nego sa \u017eenama i obeshrabruju gra\u0111enje brojnih presti\u017enih karijera u podru\u010djima poput fizike i filozofije.<\/p>\n

\u201eU ranijem radu, otkrili smo da djevoj\u010dice po\u010dinju povezivati ‘pamet’ s dje\u010dacima ve\u0107 sa \u0161est godina\u201c, tvrdi koautorica studije Leslie, profesorica filozofije i direktorica Programa za lingvistiku i Programa za kognitivne znanosti na Princetonu. \u201eOva nova otkri\u0107a pokazuju da u\u010dinci tih stereotipa opstaju tijekom vremena, nastavljaju\u0107i oblikovati \u017eenske edukativne i profesionalne putanje do zrelosti.\u201c<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su proveli niz eksperimenata na mu\u0161kim i \u017eenskim sveu\u010dili\u0161nim subjektima i participantima regrutiranim pomo\u0107u Amazonovog Mechanical Turk alata. U eksperimentima su prikupljeni podaci o interesima sudionika za razli\u010dite poslove i podru\u010dja poput STEM-a te dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, a zatim su im nasumi\u010dno distribuirani razli\u010diti opisi poslovnih prilika.<\/p>\n

Odre\u0111enom broju subjekata napomenuto je da je za slije\u0111enje karijera obvezna briljantnost ili inteligencija, dok je drugima re\u010deno da su poslodavci u potrazi za motiviranim i strastvenim pojedincima. Empirijsko istra\u017eivanje pokazuje da su \u017eene responzivnije na oglase koji nagla\u0161avaju odlu\u010dnost i ustrajnost, dok interes pada pri spomenu genija.<\/p>\n

\u201eNazna\u010duju\u0107i da je ne\u010dije polje, posao ili tvrtka samo za najbriljantnije ljude mo\u017ee nenamjerno odbiti mnogo kvalificiranih ljudi koji igrom slu\u010daja pripadaju grupama koje na\u0161e dru\u0161tvo smatra malo manje nego briljantnima\u201c, primje\u0107uje Andre Cimpian, izvanredni profesor s Odsjeka za psihologiju sa Sveu\u010dili\u0161ta u New Yorku. \u201eZato \u0161to na\u0161a kultura povezuje visoko intelektualni talent s mu\u0161karcima, a ne \u017eenama, \u017eene izlo\u017eene porukama koje prizivaju kulturu genija \u010desto zaklju\u010duju da \u0107e nai\u0107i na nedobrodo\u0161licu unutar tih polja \u2013 da se ne\u0107e uklopiti i biti prihva\u0107ene i uspje\u0161ne.\u201c<\/p>\n

Pitate se odakle potje\u010de ustrajna diskutabilna predrasuda? Mnogi bi mogli apelirati na visoke rezultate koje mu\u0161karci posti\u017eu na IQ testovima. A kako je nastao ovaj stereotip?\u00a0 Izme\u0111u 1905. i 1916. godine ameri\u010dki psiholog Lewis M. Terman<\/strong><\/a> radio je na usavr\u0161avanju i prilagodbi Simon-Binetovoa IQ<\/strong> testa. Manje je poznato da je Terman po otkri\u0107u da \u017eene posti\u017eu bolje rezultate na ispitivanjima, zamijenio zadatke onima gdje su mu\u0161karci \u201cbriljirali\u201c.<\/p>\n

Po a priori pretpostavci da \u017eene ne mogu biti inteligentnije od mu\u0161karaca, sporni rezultati formirali su zaklju\u010dak da su prvotna pitanja bila pogre\u0161na. Brojne doktorandice i direktorice danas ru\u0161e stereotipe, no mno\u0161tvo talentiranih \u017eena i dalje prepu\u0161ta vrhunske pozicije svojim mu\u0161kim kolegama.<\/p>\n

\u201eMicanje naglaska s uloge briljantnosti u postizanju uspjeha mogao bi biti jedan od na\u010dina za reduciranje u\u010dinka kulturalnog prototipa ‘brilijantne osobe’ na \u017eenski interes i anga\u017eman. Na\u0161i rezultati su pokazali da kada su jednake prilike – smjerovi, sta\u017eiranja i poslovi \u2013 bili opisani tako da zahtijevaju posve\u0107enost i trud umjesto brilijantnosti, \u017eenski je interes ostao visok\u201c, zaklju\u010dak je autora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studija analizirala uzroke i do\u0161la do zanimljivih zaklju\u010daka<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043718,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16338,1],"tags":[17734,19494,19231,19707,17420],"class_list":["post-21043542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-psihologija","category-znanost","tag-iq","tag-psihologija","tag-stereotipi","tag-uspjeh","tag-znanost-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043542"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043542\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}