Popunite li svoj radni prostor sobnim biljkama one \u0107e pro\u010distiti zrak od raznih toksi\u010dnih kemikalija i pomo\u0107i vam da budete zdraviji i smanjite razinu stresa, pokazala je tako australska studija, a u prilog tome idu rezultati sli\u010dnog ranijeg istra\u017eivanja NASA-inih znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak se naro\u010dito odnosi na radne prostore u neboderima koji imaju ugra\u0111ene ventilacijske sustave pomo\u0107u kojih se virusi br\u017ee \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n
Zeleni prostori poti\u010du osje\u0107aj smirenosti i opu\u0161tenosti, a jako su korisni zbog pro\u010di\u0161\u0107avanja zraka od nekih toksi\u010dnih kemikalija i odr\u017eavanja optimalne koli\u010dine vlage u zatvorenom prostoru, tvrde Eddie van Etten i Pierre Horwitz, suradnici australskog Centra za menad\u017ement ekosustava kod Sveu\u010dili\u0161ta Edith Cowan.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od mnogih kemijskih spojeva koji se osloba\u0111aju u radnim prostorima iz namje\u0161taja od iverice, PVC stolarije, tapeta, linoleuma i svih vrsta deterd\u017eenata su – formaldehidi, hlapljivi organski spojevi koji iritiraju sluznice o\u010diju, grla i nosa te koji poti\u010du alergijski kontaktni dermatitis. Tako\u0111er negativno utje\u010du na funkciju gornjega di\u0161nog trakta i mogu izazvati glavobolju.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u drugim toksi\u010dnim kemikalijama uredskog zraka su benzen, toluen, etilbenzen i ksilen, a \u010dak i amonijak iz raznih sredstava za \u010di\u0161\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n
“Bilo bi idealno u ured donijeti biljke koje pro\u010di\u0161\u0107avaju zrak od patogena, pobolj\u0161avaju uredski miks bakterija i pre\u017eivljavaju s malo svjetla i s malo brige o njima”, tvrdi dr. Van Etten, napominju\u0107i kako visoke razine uglji\u010dnog dioksida kojega izdi\u0161u osobe u radnoj sobi, \u010dine prostor zagu\u0161ljivim, naro\u010dito ako u sobi ne postoje klima ure\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n
Sobne biljke djeluju poput svojevrsnog biolo\u0161kog filtera, sakupljaju\u0107i svu pra\u0161inu na svoje listove, apsorbiraju\u0107i lo\u0161e materije i osloba\u0111aju\u0107i kisik.<\/p>\n\n\n\n
Dok uredi mogu funkcionirati kao plodno tlo za razvoj opasnih bakterija koje izazivaju bolesti, postoje i one vrste bakterija koje se povezuju s biljkama i na radno okru\u017eenje utje\u010du pozitivno, prema Ettenu i Horwitzu.<\/p>\n\n\n\n
“To bi bile rekombinantne bakterije koje razgra\u0111uju herbicide na netoksi\u010dne produkte. Katkad se korijenje biljaka cijepi rekombinantnim bakterijama. Biljke onda uvla\u010de vodu kroz korijenje koja prolazi pritom pokraj bakterija koje odstranjuju, primjerice, te\u0161ke metale”, pojasnili su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n
Studija \u0161to ju je provela NASA pokazala je da sobne biljke pro\u010di\u0161\u0107avaju zrak, sprje\u010davaju\u0107i tako \u0161irenje bolesti koje se razvijaju iz virusa. Odre\u0111ene vrste biljaka su savr\u0161ene u borbi protiv nesanice, prehlade ili napetosti u prsima, ustanovili su tako NASA-ini znanstvenici u svom istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
Etten i Horwitz nakon svega preporu\u010duju za uredske prostore nabavljanje patuljaste bambus palme ili areka palme, zatim aloa veru, bostonsku paprat, engleski br\u0161ljan, <\/strong>zeleni sobni ljiljan, Aglaonemu, Spathiphyllum, patuljastu datulju, damsku palmu ili fikus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oplemenjivanje radnog prostora<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21043574,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[18055,17765,16695,19719],"class_list":["post-21043576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-biljke","tag-bolest","tag-stres","tag-ured"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21043576"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066497,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21043576\/revisions\/21066497"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21043574"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21043576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21043576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21043576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}